Vlada je na prošlotjednoj sjednici objavila hodogram provedbe Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od ove do kraja 2022. godine, koji predviđa prevelike Centre za gospodarenje otpadom, a za koje u budućnosti neće biti dovoljno otpada za preradu. Njihov prazan hod u radu mogao bi značajno poskupjeti račune građana za odvoz otpada.

Gradit će se još osam centara, planiranih od 2007. godine, koji bi trebali biti završeni do kraja 2020., dok na reviziju ide samo jedan projekt – CGO Lučino Razdolje za otpad Dubrovačko-neretvanske županije. Zajedno s Marišćinom i Kaštijunom, to znači da će u Hrvatskoj raditi ukupno deset ili, prođe li projekt Lučinog Razdolja reviziju, 11 županijskih CGO-ova. U te će centre kao sirovina za rad dolaziti sav miješani komunalni otpad, iz kojeg nastaje gorivo za cementare, oko pet posto se uspije izdvojiti za reciklažu, a u konačnici ono što nije pretvoreno u gorivo, kao biostabilni otpad bude odloženo na odlagalište. "Kvaka" je u tome da CGO-ovi, dakle, za obradu trebaju što više smeća, pa tako i vrijedne sirovine poput plastike, papira i biootpada, koje se mogu reciklirati., piše Novi list. 

EU nam nalaže da do 2020. na kućnom pragu odvajamo najmanje 50 posto papira, stakla, plastike i metala, u protivnom će Hrvatska plaćati velike, milijunske penale za neispunjavanje obaveza. Vlada je, međutim, svojom odlukom ostavila prevelike kapacitete budućih CGO-ova, što znači da ćemo skupo graditi nešto što u budućnosti neće imati sirovine za rad, jer ćemo otpad morati odvajati dvostruko više nego sada. Ne bude li dovoljno odvajanja, gradovi i općine će državi morati plaćati visoke kazne za previše miješanog otpada na odlagalištima, što će u konačnici prevaliti na račune građana. Istovremeno, račune bi povećati mogla i gradnja prekapacitiranih CGO-ova koji, budemo li odvajali dovoljno, neće imati sa čime raditi.

Više o temi pročitajte ovdje.