EN DE

Imperativ je modernizacija obrazovnog sustava u osnovnim i srednjim školama

Autor: Borivoje Dokler
26. svibanj 2017. u 07:56
Podijeli članak —
Često memoriziranje činjenica utječe na lošije razumijevanje materije i ne doprinosi razvoju potrebnih znanja i vještina/Thinkstock

Važno je da se novim generacijama omogući više praktičnog znanja kako bi se lako znali prilagođavati raznim situacijama i promjenama koje ih očekuju u budućnosti.

Prema posljednjem istraživanju Međunarodnog programa za procjenu znanja i vještina učenika (PISA) koje je provedeno u 72 zemlje, hrvatski su srednjoškolci u sva tri ispitna područja (čitalačka, prirodoslovna i matematička pismenost) postigli ispodprosječni rezultat. Da li nas taj rezultat treba zabrinuti, pitali smo vodeće ljude visokoobrazovnih institucija i stručnjake za ljudske potencijale iz uspješnih domaćih tvrtki.  

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Goran Luburić, prodekan za nastavu i studente Visoke poslovne škole Zagreb (VPŠZ) smatra da razloga za brigu ima. "Upravo je PISA bila jedan od povoda za redefiniranje kurikuluma koji se ubrzo pretvorio u političku Pandorinu kutiju. Ono što brine jest ne toliko posljednji rezultat već zabilježen sustavni pad u usporedbi s prijašnjim rezultatima iz prirodoslovne pismenosti. Čitalačka i matematička pismenost su otprilike konstantne, ali ispodprosječne. Dati ću jedan vlastiti sud stanja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja: radi se vrlo široko i vrlo plitko. Premalo ili gotovo ništa praktične primjene za život. Akademski sam obrazovan, širokog spektra temeljnih znanja, ali mogu vam reći da me do razine fakulteta gotovo ništa od ponuđenog srednjoškolskog obrazovanja nikada nije dubinski zanimalo niti sam pokazivao poseban afinitet prema ponuđenim predmetima. Mislim da nisam jedini i da mnogo mladih ljudi tijekom te razine obrazovanja ne može 'pronaći sebe'", smatra Luburić i napominje kako treba više raditi na njegovanju individualnosti i mladima implementirati znanja za život, poput financijske pismenosti.

Autor: Borivoje Dokler
26. svibanj 2017. u 07:56
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Cilj obrazovnog sustava je da kod djece razviju analiticke i komunikacijske sposobnosti.

Nazalost, cilj obrazovanja u komunizmu i post-komunizmu je bio da razvije spsobnost absorbiranja podataka. Komunisti su uvijek vidjeli opasnost u ljudima koji kriticki i analitcki razmisljaju i u ljudima koji svoje zakljucke mogu kvalitetno iskomunicirati prema sirem okruzenju.

Moglo bi vas Zanimati