Saborski zastupnici uskoro bi trebali izglasati novi Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, koji njih, kao i premijera, predsjednicu države te suce Vrhovnog i Ustavnog suda svrstava u kategoriju “politički izloženih osoba”.

Prema izmjenama i dopunama Zakona, banke bi imale obvezu pratiti financijske transakcije te kategorije, kao i transakcije članova njihovih obitelji, piše Jutarnji list.

Hrvatski Ured za sprječavanje pranja novca od 2009. do 2016. godine obradio transakcije vrijedne više od 12 milijardi kuna. Od toga, Ured je blokirao transakcije teške više od 175 milijuna kuna zbog sumnji na pranje novca i financiranje terorizma.

Ako primijete nešto sumnjivo, o tome bi morali promptno izvijestiti Ured za sprječavanje pranja novca. Najavio je to Tomislav Sertić, voditelj Odjela za međuinstitucionalnu i međunarodnu suradnju Ureda za sprječavanje pranja novca, na konferenciji “Sigurno poslovanje” koja se u organizaciji zagrebačkog Centra za poslovnu sigurnost održava u rovinjskom hotelu Istra.

Uz najviši politički vrh, pod “povećalom banaka” bit će i transakcije zamjenika ministara, visokih pravosudnih dužnosnika, ali i članovi upravnih tijela političkih stranaka, članovi uprava i nadzornih odbora tvrtki u državnom vlasništvu, članovi savjeta Hrvatske narodne banke, ali još neki drugi.

Europska direktiva

Sve su te izmjene na tragu europskih direktiva za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje je Hrvatska usvojila. Dosad je ta obveza vrijedila samo za inozemne državljane. Uz obvezne “likove”, čije će transakcije biti pod povećalom, istaknuo je Sertić, banke će i same morati identificirati politički izložene osobe i pratiti njihove transakcije te prijavljivati Uredu ako primijete nešto sumnjivo. Primjerice, lokalne dužnosnike.

Pod povećalom hrvatskih banaka bit će i transakcije visokih vojnih dužnosnika, ali i stranih veleposlanika u Hrvatskoj. Ured za sprječavanje pranja novca već sada ima mogućnost izravnog ulaska u informacijske sustave MUP-a i Porezne uprave.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Sertić je iznio podatak da je hrvatski Ured za sprječavanje pranja novca od 2009. do 2016. godine obradio 2662 predmeta, odnosno transakcije vrijedne više od 12 milijardi kuna. Od toga, Ured je blokirao transakcije teške više od 175 milijuna kuna zbog sumnji na pranje novca i financiranje terorizma.

Novina u zakonu bit će i Registar stvarnih vlasnika, središnja elektronička baza podataka koja će sadržavati podatke o stvarnim vlasnicima svih pravnih subjekata osnovanih na području Hrvatske. Banke i po dosadašnjem zakonu već utvrđuju stvarnog vlasnika, a poslovni subjekti također će biti dužni dostaviti taj podatak u Registar stvarnih vlasnika. Ako neka pravna osoba uđe u posao s “peračem novca” ili “financijerom terorizma”, moći će biti kažnjena novčanom kaznom do pet milijuna eura, piše Jutarnji list.