Novi zakon o postupcima za naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja pred usvajanjem u Saboru po mnogima je najveća novost u zakonodavstvu tržišnog natjecanja Hrvatske od zadnjeg značajnog usklađivanja domaćeg zakonskog okvira s pravnom stečevinom iz 2009. Pravnici, naime, očekuju da će njegovim skorim usvajanjem tržištno natjecanje snažno profitirati, a razlog je pravni mehanizam koji on donosi za učinkovito privatnopravno sankcioniranje povreda tržišnog natjecanja. Za razliku od javnopravnog, koje u Hrvatskoj provodi AZTN određivanjem upravno-kaznenih mjera, tek Vladin novi propis, tvrde, pomoći će u podizanju svijesti o važnosti pridržavanja pravila tržišnog natjecanja na još višu razinu.

Ključno je što novi zakon, kao dodatni mehanizam kontrole, omogućuje poduzetnicima koji se smatraju oštećenima da mogu sami pokrenuti privatne postupke radi sankcioniranja nedopuštenog postupanja. Prethodno utvrđenje od strane AZTN-a da je došlo do zabranjenog sporazuma nije preduvjet za pokretanje takvog privatnog postupka radi naknade štete prema zakonu.

Do sada, barem u najvećem broju slučajeva, prema riječima zagrebačkog odvjetnika Luke Čolića, ako je određeni poduzetnik trpio štetu radi protutržišnog ponašanja svog dobavljača ili konkurenta, mogao je jedino o tome obavijestiti AZTN i nadati se da će regulator započeti postupak i donijeti rješenje kojim se utvrđuje povreda tržišnog natjecanja. Novi zakon, dodaje, daje poduzetnicima mogućnost da sami prikupljaju podatke i dokaze koji bi mogli poslužiti u parnici za naknadu štete pred sudom, ali i mehanizam vršenja pritiska na poduzetnike koji se protutržišno ponašaju, veli, tako što sada mogu sami pokrenuti postupak i tražiti od suda da rješava o povredi tržišnog natjecanja kao o prethodnom pitanju. “Jasno, ovaj mehanizam je moguće i zloupotrijebiti, ali postoje i mehanizmi zaštite od takvog postupanja. Smatram da će se u praksi sudovi rijetko upuštati u odlučivanje o tome predstavlja li neko ponašanje povredu tržišnog natjecanja prije nego o tome pravomoćno odluče AZTN i/ili Visoki upravni sud”, kaže Čolić dodajući da je unazad zadnjih nekoliko godina AZTN povećao napore, primjerice provođenjem nenajavljenih pretraga, radi otkrivanja zabranjenih sporazuma. U tome smislu, postojanje proaktivnog i angažiranog regulatora tržišnog natjecanja je zapravo preduvjet za uspješnu primjenu mehanizma naknade štete koji predviđa novi zakon.

Dosadašnja, pak, mogućnost privatnopravnog utuživanja povreda tržišnog natjecanja predviđena Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja nikad nije zaživila u praksi. Razlog tome je niz praktičnih problema, od pravila o otkrivanju dokaza potrebnih za utuženje do ujednačenih metoda kvantifikacije štete. Osim što bi novi zakon trebao pomoći u rješavanju tih problema očekuje se i da će otvoriti put jednostavnijem i lakšem utuženju ovih povreda, a tome pridonosi i značajan razvoj regulative i na razini EU. Uz direktivu temeljem koje je zakon prenesen u RH pravni poredak, Europska komisija objavila i cijeli niz popratnih vodiča i pravilnika koji bi trebali pomoći sucima i odvjetnicima u nizu praktičnih pitanja poput metodologije za kvantifikaciju štete. Ovo se smatra bitnim prije svega za poduzetnike koji se odluče utuživati štete zbog protutržišnog ponašanja konkurenata. Stanje u drugim članicama inače varira od zemlje do zemlje, a neke od država poput Njemačke imaju već velik broj ovih postupaka pred svojim sudovima – spominju se i brojke preko tisuću različitih sporova.

Kao jurisdikcije gdje je tržište za naknade šteta radi povreda tržišnog natjecanja razvijeno ističu se još i Engleska, Finska, Austrija, Nizozemska i Belgija. U Belgiji postoje i specijalizirana društva koja od oštećenika u povredama tržišnog natjecanja otkupljuju njihove tražbine uz značajan diskont te samostalno vode slučajeve koji se tiču šteta nastalih povredom tržišnog natjecanja. Što se nas tiče, procjene koliko bi postupaka moglo biti pokrenuto u kratkom ili srednjem roku za sada ne postoje. Glavni faktori o kojima ovisi utuženje prema Čoliću biti će visina potencijalne odštete te mogućnost financiranja postupka koji će biti relativno skup radi kompleksnih vještačenja i složenosti ovakvih predmeta. Inače, u odnosu na retroaktivnu primjenu dijela procesnih odredbi na postupke naknade štete pokrenute nakon 26. prosinca 2014., iz AZTN-a poručuju: “Zakon se u materijalno-pravnom smislu može primjenjivati samo na povrede tržišnog natjecanja koje su nastale nakon stupanja na snagu zakona”.