Hrvatsko bi gospodarstvo po novim procjenama EBRD-a trebalo ove godine porasti 2,9 posto, istim tempom kao i u 2016. godini. EBRD je time povisio procjenu iz studenog za 0,9 postotnih bodova.

U idućoj bi godini rast trebao blago usporiti, na 2,6 posto, procjenjuju u EBRD-u.

Napominju da je hrvatski gospodarski rast prošle godine ubrzao u odnosu na 1,6 posto zabilježenih u 2015. godini zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, snažnoj vanjskoj potražnji i u prosjeku nižim cijenama nafte.

"Zamah tog rasta mogao bi se zadržati na 2,9 posto u 2017. godini, dok za 2018. predviđamo blago usporavanje, na 2,6 posto, dijelom zbog efekta visoke poredbene osnovice", tumače u EBRD-u.

Procjenjuju da će "glavni motor rasta biti domaća potražnja, poduprta sniženim poreznim opterećenjem, snažnim prihodima od turizma i padom nezaposlenosti, te ulaganjima kojima na ruku idu povoljni uvjeti financiranja, niža stopa poreza na dobit i očekivano poboljšanje kapaciteta za apsorpciju fondova EU".

Doprinos neto izvoza vjerojatno neće biti značajan zbog većeg uvoza povezanog s većom domaćom potražnjom, dodaju.

Na kratkoročne izglede hrvatskog gospodarstva mogao bi nepovoljno utjecati efekt prelijevanja financijskih problema iz koncerna Agrokor na podružnice i dobavljače.

Srednjoročni su, pak, izgledi i dalje slabi zbog dugoročne strukturne slabosti, pri čemu u EBRD-u posebno izdvajaju visoku razinu prekomjernog duga kompanija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Taj su problem zasjenili nenaplativi krediti u zemljama jugoistočne Europe, "iako je on po svemu sudeći tvrdokorniji i može imati podjednako krupne negativne posljedice po gospodarstvo", upozoravaju.

"U novije vrijeme slučaj Agrokora, najveće kompanije u privatnom vlasništvu u Hrvatskoj čiji je dug blizu 15 posto hrvatskog BDP-a, zorno prikazuje sve te moguće efekte prelijevanja problema te je potaknuo vlade Hrvatske i Slovenije da poduzmu konkretne mjere kako bi se osiguralo kontrolirano restrukturiranje", navodi se u izvješću.

Hrvatska je u regiji koju EBRD pokriva izdvojena kao zemlja s najvišom razinom dugoročnog duga prezaduženih kompanija iskazano udjelom u BDP-u, iznad 35 posto BDP-a u 2014. godini. Slijedi Srbija s 25 posto, te Slovenija s 13 posto.

U EBRD-u upozoravaju da bi smanjenje duga zahtijevalo efikasnije procedure restrukturiranja kompanija i bolje modele upravljanja.

Gotovo nepromijenjene prognoze za cijelo područje EBRD-a

Za regiju srednje Europe i baltičkih zemalja, kojoj pripada i Hrvatska, EBRD prognozira rast od 3,1 posto u ovoj i idućoj godini. Time su neznatno (za 0,1 postotni bod) povisili procjenu ovogodišnjeg rasta.

Najsnažnije bi ove godine po bančinim procjenama trebala rasti gospodarstva Poljske i Slovačke, za 3,2 posto. Slijedi Latvija s 3,1 posto i Mađarska s tri posto.

Iduće bi godine slovačko gospodarstvo trebalo ubrzati na 3,5 posto, dok bi Poljska trebala bilježiti rast po istoj stopi kao i ove godine.

"Očekuje se da će rast u srednjoj Europi i baltičkim zemljama blago ubrzati u 2017. i ponovo iznositi oko tri posto, a nakon blagog usporavanja u 2016. godini povezanog sa slabijim investicijama. U 2018. godini trebao bi se zadržati oko te razine", napominju u EBRD-u.

Za cijelu skupinu zemalja u kojoj posluju u banci predviđaju 2,4-postotni rast u ovoj godini, neznatno slabiji nego što su procijenili u studenom prošle godine. U 2018. tempo bi trebao blago ubrzati i dosegnuti 2,8 posto.

U banci ponovo ukazuju na brojne rizike, izdvajajući geopolitičke napetosti i sigurnosne prijetnje u regiji EBRD-a i oko nje, čiji utjecaj na turizam i povjerenje ulagača nije moguće procijeniti.

Značajnu neizvjesnost generira i ekonomska politika novog američkog kabineta i mogućnost nagle eskalacije protekcionizma širom svijeta.

Dodatno bi povjerenje ulagača mogao poljuljati ishod pregovora o Brexitu, upozoravaju.

Značajan je faktor rizika za regiju i Kina i njezina gospodarska politika, dok bi izglede za Rusiju i zemlje srednje Azije te istočne Europe i Kavkaza mogao prigušiti opetovani pad cijena nafte.