Novi dvori u Zaprešiću su kulturno-povijesna znamenitost tog grada, ali i čitave Hrvatske s obzirom da se radi o obitavalištu najpoznatijeg hrvatskog bana Josipa Jelačića. Stoga je njihova revitalizacija od posebne važnosti za Zaprešić koji s njima želi obogatiti svoju turističku ponudu, a i cjelokupno gospodarstvo.

Kako je na javnoj tribini u srijedu objasnio Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, osigurano je 3,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova, a što je 80 posto od ukupno 4,8 milijuna kuna potrebnih za izradu projektne dokumentacije za obnovu kompleksa površine 20,5 hektara. Projektiranje je već započelo, a očekuje se da će završiti sredinom iduće godine kad se kreće u aplikaciju za 40 milijuna EU kuna potrebnih za samu obnovu Novih dvora. Zadnja restauracija kompleksa bila je 1960-ih godina, a 1990. je napravljena konzervatorska studij na kojoj se temelje i današnji projekti. U međuvremenu su prije 10-ak godina Grad i Ministarstvo kulture hitno investirali oko osam milijuna kuna u krov i temelje kako bi se glavne zgrade spasile od urušavanja.

Sam kompleks Novi dvori, koji imaju svoje korijenje u kraju 16. stoljeća da bi vrhunac doživjeli sredinom 19. stoljeća, se sastoji od osam objekata i perivoja. Najznačajniji objekt je sam dvorac, ili preciznije kurija, koja se kroz povijest nadograđivala više puta. Kurja zadnjih 30-ak godina nije u funkciji, a nakon obnove u njoj bi se trebali nalaziti ugostiteljski objekti, izložbeni prostor, a na katu bi Grad trebao dobiti rezidencijalni prostor za svečane prigode. Uz dvorac, na imanju se nalazi i niz gospodarskih zgrada od kojih se posebno ističe vršilica, zgrada u kojoj se vršilo žito, radi svog posebnog oblika centralnog stošca s krilima. Vršilica, koja se kroz zadnja desetljeća koristila kao prostor za javna događanja u ljetnim mjesecima, je trenutno u obnovi te se rekonstruira u prostor za kulturna i društvena događanja koji će se moći koristiti tijekom cijele godine.

Aktualne radove na ovoj zgradi financira Grad Zaprešić. Od gospodarskih zgrada koje su u funkciji ističe se i bivše spremište plodina – danas Muzej Matija Skurjeni obnovljen 1987. te vrtlarova kuća koja je prenamijenjena u restoran i golf klub. Ostale gospodarske zgrade su u lošem stanju, a nakon obnove bi se u njih trebale smjestiti turistička zajednica te niz strukovnih udruga u Zaprešiću. Jedna zgrada će biti dodijeljena vinarima i promociji vinarstva u Zaprešiću, a još nije definirano što će biti s bivšim đačkim domom.

Naime, radi se o zgradi koja je izgrađena 100-injak godina nakon Jelačića,  u sklopu poljoprivredne škole koja je nakon rata smještena u Nove dvore, a vrijednost joj daje činjenica da ju je projektirao jedan od najvećih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća Vjenceslav Richter. Plan je da u njoj bude hotel ili hostel za 60-ak ljudi.  Na postojećem parkiralištu je planirana podzemna garaža sa 150 parkirnih mjesta. Poseban zahvat će biti projektiranje i obnova perivoja koja bi trebao postati okupljalište za brojne Zaprešićane i goste.

U Zaprešiću procjenjuju da sada imaju oko 23 tisuće posjetitelja godišnje u Novim dvorima, a nakon obnove bi se ta brojka trebala kretati oko 40 tisuća. Obnova će izravno dovesti i do 19 novih radnih mjesta, a očekuje se da bi još 32 radna mjesta trebala biti neizravno vezana za rekonstruirani kompleks. Na veliku žalost Zaprešićana, izgledno je da će se morati porušiti stoljetni kestenovi u aleji glavne ceste prema dvoru, a po čemu su i Novi dvori poznati. Naime, Institut šumarstva je zaključio da im je korijenje zbog izmijenjenih vodnih tokova kroz desetljeća oštećeno te da su oni danas nesigurni za posjetitelje te bi u slučaju malo jače oluje moglo doći do rušenja i tragičnih posljedica. Slična situacija je i s hrastovima koji se nalaze na imanju. No, kako je ta najava na javnoj tribini izazvala veliku polemiku, gradonačelnik Turk je najavio da će se o tome provesti dodatna rasprava i da će odluka u konačnici biti politička, a ne stručna.