Sukladno očekivanjima guverneri Europske središnje banke (ESB) na zasjedanju u četvrtak zadržali su postojeće kamatne stope, ali je njezin prvi čovjek Mario Draghi započeo s retorikom koja bi trebala pripremiti teren za buduće zaoštravanje monetarne politike. Inozemni su analitičari i očekivali da ESB neće mijenjati pravac monetarne politike dok ne postane jasan pobjednik predsjedničkih izbora u Francuskoj.

Skok tečaja eura 
Ključna kamatna stopa tako je i dalje na nuli, a stopa na prekonoćne depozite na -0,4 posto. Promjena nije bilo i u mjesečnom iznosu otkupa obveznica od 60 milijardi eura koji bi trebao završiti krajem ove godine. Inače, negativna kamatna stopa na snazi je već 35. mjesec, a program otkupa imovine traje već 26. mjesec. Zato se s posebnim zanimanjem pratila konferencija za novinare predsjednika Draghija od kojeg su investitori htjeli čuti naznake budućeg zaokreta u politici ESB-a.

 Od Draghija su analitičari željeli čuti i najmanju naznaku optimizma, a on im je to i dao praktički odmah izjavivši kako je oporavak u gospodarstvu eurozone postao "povećano čvrst". No, dodao je i kako su monetarni poticaji i dalje potrebni kako bi se dostigla ciljana inflacija od dva posto. Kako pojašnjava Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, umjerena stopa inflacije i solidni ekonomski pokazatelji u eurozoni pojačavaju mogućnost da se iz službene ESB-ove retorike ukloni naznaka o mogućnosti daljnjeg snižavanja kamatnih stopa najkasnije u lipnju.

Promjena na 'kada i kako će' 
"Osim toga, smatramo izglednim da se rizici ekonomskih kretanja označe kao uravnoteženi, a ne više kao negativni. Međutim, naglašavamo da ovakva izgledna promjena u komunikaciji ESB-a ne znači i pooštravanje monetarne politike već promjenu fokusa s 'hoće li ili neće' na 'kada će i kako će' monetarni poticaji biti smanjeni", istaknula je Živković Matijević. Rast ukupne razine inflacije za sada je primarno posljedica rasta cijena energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda, dok su temeljni inflacijski pritisci još uvijek slabi, ističe analitičarka RBA.

"U tom kontekstu predviđamo kako je prvo podizanje referentnog kamatnjaka moguće očekivati tek koncem sljedeće godine. Konkretnije projekcije budućih kupnji vrijednosnica u sklopu programa otkupa obveznica ESB bi mogao dati već na sastanku u rujnu. Najavu postupnog smanjenja kupnji na mjesečnoj razini očekujemo u prvoj polovici iduće godine, što bi posljedično moglo gurnuti prinose na desetogodišnji njemački Bund prema višim razinama", zaključuje Živković Matijević.