Addiko banka zadržala je prognozu rasta BDP-a od 3,5 posto za ovu godinu unatoč krizi u Agrokoru, dok u 2018. očekuje rast od 2,9 posto.

Uske veze posrnulog koncerna s ostatkom gospodarstva neće znatno poljuljati ekonomiju, kao ni turističku sezonu koja će ponovno biti rekordna, te zajedno s rastom izvoza, osobne potrošnje i stranih investicija donijeti rast, smatra direktor Ekonomskih  istraživanja Hrvoje Stojić.

Slijede restrukturiranja
"Kod Agrokorovih dobavljača se neće dogoditi tektonske promjene, ali će ući u druge trgovačke lance što će im zbog nižih cijena smanjiti profitabilnost, morat će biti konkurentniji. Svi oni koji su imali veću izloženost prema koncernu, proći će katarzu u smislu vlastitog restrukturiranja", kazao je Stojić. Zbog toga su u Addiku smanjili prognozu inflacije sa 1,7 na 1,4 posto, no ističu da rizike za rast cijena podgrijava dobra sezone, inflacija u eurozoni, a nakon izbora prema gore mogle bi skočiti i domaće trošarine na energente.

 Snažan vjetar u jedra rastu Stojić očekuje od robnog izvoza koji je u siječnju i veljači porastao 20 posto na godišnjoj razini. Izuzme li se utjecaj nafte i brodogradnje, rast izvoza doseže i dalje visokih devet posto. Domaćim izvoznicima na ruku ide rast konkurentnosti; od 2012. u cjenovnoj konkurentnosti Hrvatska je nadmašila sve usporedive zemlje istočne Europe što pokazuje fleksibilnost gospodarstva. Porezna reforma još će produbiti taj trend, smatra Stojić, kao i najavljeno rezanje parafiskalnih nameta i olakšavanje uvjeta poslovanja što je već rezultiralo rastom stranih ulaganja, posebno u IT sektoru i farmaceutskoj industriji. "To je povećalo atraktivnost za investitore jer je porezna reforma potaknula zapošljavanja u sektorima s većom dodatnom vrijednosti", kaže Stojić.

Financije pod kontrolom
Pozitivno za rast u Addiku vide i rezanje deficita na 0,8 posto, brže nego što se to očekivalo. Tim je tempom država time stvorila mogućnost za fiskalnu relaksaciju koja, ako bude usmjerena u pravom smjeru da olakša povlačenje novca iz europskih fondova, može dodatno pogurati gospodarski rast, smatra Stojić.  Javne financije ostat će pod kontrolom i u ostatku godine, a unatoč fiskalnim rizicima poput nezavršenih pregovora Vlade sa sindikatima, deficit bi trebao ostati na oko dva posto BDP-a.