Najnoviji podaci o prometu u trgovini na malo potvrdili su solidne trendove pouzdanja hrvatskih potrošača.

Prema Državnom zavodu za statistiku, u prva dva mjeseca ove godine potrošnja je bila 4,1 posto od veća nego lani, što je čak i nešto brži tempo od onoga koji je Vlada projicirala za 2017. i predstavlja već 30. mjesec uzastopnog rasta u međugodišnjim usporedbama. Iako je u međuvremenu došlo do eskalacije krize Agrokora, ekonomski analitičari mahom vjeruju da bi rast potrošnje mogao ostati prilično živahan i u većem dijelu ostatka godine.  Prema Željku Lovrinčeviću  s Ekonomskog instituta, u smislu mogućih kratkoročnih naznaka utjecaja krize Agrokora na razinu gospodarske aktivnosti indikativnije će biti vidjeti podatke o kretanju industrijske proizvodnje u ožujku i travnju, to prije što industrija u prvom dijelu godine ima razmjerno veći ponder nego kasnije kad jača ponder turizma.

Ipak, budući da se aktiviranjem lex Agrokora barem krenulo u smjeru urednog i kontroliranog rasplitanja krize tog koncerna, većina analitičara drži da bi njezin utjecaj na rast BDP-a u ovoj godini trebao biti razmjerno mali.  Tome bi, kažu, svakako trebala pridonijeti još jedna izgledno dobra turistička sezona zbog koje je pak i s aspekta samog Agrokora (naročito Konzuma, Velproa i Tiska) bilo važno pravovremeno osiguranje dostatne likvidnosti koje je omogućeno u sklopu lex Agrokora.  Zbog više-manje zajamčene likvidnosne potpore ove se godine, dakle, računa s prigušen m utjecajem krize Agrokora na  gospodarski rast, primjerice, kroz utjecaj na usporavanje investicija (koncerna, ali i mreže dobavljača koji su mu jako izloženi pa su i sami zbog mjenica i regresnog faktoringa upali u likvidnosne probleme).  

Koliki će taj utjecaj biti dogodine velika je nepoznanica, ali ovisno o tijeku procesa restrukturiranja koji će tek uslijediti u mjesecima pred nama, iduće godine taj bi pečat svakako mogao biti izraženiji nego ove godine. Kako na utjecaj krize Agrokora na BDP gledaju u Vladi i hoće li možda zbog toga korigirati trenutne prognoze rasta BDP-a od 3,2 posto za ovu i za iduću godinu, pokazat će se već za tjedan dana. Na posljednjoj ovomjesečnoj sjednici Vlada će predstaviti Program konvergencije i Nacionalni program reformi za trogodišnje razdoblje, dva dokumenta koja se prema već ustaljenom kalendaru tijekom travnja dostavljaju Europskoj komisiji.  U Ministarstvu financija zasad ne otkrivaju s kakvim će projekcijama ići prema EK, a i većina ostalih analitičara veoma je oprezna.

To vrijedi i za središnju banku u kojoj, kažu, razmatraju određenu korekciju aktualne prognoze rasta BDP-a (trenutno je tri posto). Nešto šire viđenje makroekonomskih kretanja guverner Boris Vujčić bi, već po običaju, trebao dati na godišnjoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište, koja slijedi za koji tjedan. Neslužbeno su se iz HNB-a već čule procjene da je izgledan određeni trag na tempu rasta investicija, dok zasad nema naznaka pogoršanja potrošačkog sentimenta. "Gotovo je nemoguće iz današnje perspektive kvantificirati taj utjecaj, a podjednako je teško reći kada će se efektuirati", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke. Stoga je zasad posegnuo tek za manjom korekcijom prognoze inflacije na koju bi moglo utjecati izgledno pojačano rješavanja zaliha, dok će u aktualnoj prognozi gospodarskog rasta (3,5 posto) samo apostrofirati faktor neizvjesnosti.

Sličnog je mišljenja i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Vjeruje da su stabilizacijski potezi, s naglaskom na osiguranje zadovoljavajuće likvidnosti, došli dovoljno na vrijeme za "hvatanje" priključka u pripremama za turističku sezonu – kako u pogledu maloprodaje, tako podjednako važno i u veleprodaji odnosno opskrbi hotela (Horeka segment). Velpro je, kaže, svojim skladišnim i distribucijskim kapacitetima ipak dominantan igrač na tržištu kojega konkurenti ne mogu u kratkom vremenu nadomjestiti ili zauzeti njegovo mjesto.

 I Šantić ističe kako je u smislu utjecaja i multiplikativnih efekata krize Agrokora mnogo neizvjesnija 2018. godina. Među ostalim, izvjesno je da će se tijekom restrukturiranja biti nužni rezovi u pogledu kapaciteta, pa i zaposlenih, a to će teško pasti i dijelu dobavljača kod kojih je upitno hoće li uspjeti preusmjeriti svoje proizvode u izvoz ili u druge lance. Međutim, Stojić smatra kako bi dobro vođen proces restrukturiranja istodobno mogao rezultirati i povećanjem izravnih stranih ulaganja. U svakom slučaju, ovu krizu moralo bi se iskoristiti za postavljanje i kompleksa Agrokoror i mreže koja je na nj naslonjena na zdravije temelje. Kako bilo, prilično je izvjesno je da će poslovni rezultati i poduzetnika i banaka u 2017. biti osjetno slabiji nego lani, a posljedično će ministar financija u projekcijama proračuna zacijelo morati računati na znatno manje poreza na dobit. 

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa