Ako turski birači prihvate prijedlog o izmjenama Ustava, to će kratkoročno pozitivno utjecati na gospodarstvo, ali bi u srednjem  i dugom roku moglo donijeti pogoršanje zbog nedostatka demokratske kontrole. Kontroverzni referendum koji bi Tursku pretvorio iz parlamentarne u predsjedničku demokraciju, a predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu dao iznimno velike ovlasti održat će se u nedjelju. Prema posljednjim istraživanjima raspoloženja birača, ustavne promjene bit će prihvaćene, ali kroz iglene uši.

Ublažavanje tenzija
Naime, ankete govore da će između 51 i 52 posto birača glasati za promjene, navodi Reuters. U slučaju izmjena Ustava, dužnost premijera odlazi u prošlost, a predsjednik je taj koji imenuje ministre, predlaže proračun te zakone. Prema mišljenju Jamesa Sawyera, analitičara u konzultantskoj kući Eurasia Group, prihvaćanje izmjena Ustava mogao bi biti način za postupno ublažavanje geopolitičkih tenzija s kojima se Turska trenutno suočava, piše CNBC. Analitičar Fadi Hakura ocjenjuje da će referendum proći, iako tijesno, kao i u slučaju Brexita. O ekonomskom utjecaju povećanja predsjedničkih ovlasti dovoljno govori podatak da 85 posto turskih državnih prihoda prisvaja središnja država, kaže Hakura. "Samo zamislite centralizirane ovlasti predsjednika u tom slučaju", naglašava Hakura. James Sawyer naglašava kako se ništa neće promijeniti dan nakon referenduma, kakav god bio ishod, ali očekuje negativne posljedice u srednjem i dugom roku.

Upitan dugoročni rast
Analitičar Tim Ash ocjenjuje da će financijska tržišta vjerojatno pozdraviti referendumsko "Da" zbog procjene da je politički rizik umanjen te da je vladajućoj Stranci pravde i razvoja (AKP) u interesu normalizacija stanja i povratak fokusa na gospodarstvo. No, Ash naglašava kako je upitan dugoročni rast zbog nedostatka ravnoteže političke moći. U slučaju neizglasavanja ustavnih promjena, analitičari glavnu opasnost u političkom pogledu vide u mogućnosti raspada AKP-a.

Turski analitičari smatraju da će odbijanje promjena vjerojatno dovesti do prijevremenih izbora što bi donijelo novu dozu političke nesigurnosti. "Ne" na referendumu stoga bi, prema Ashovu mišljenju, donijelo rasprodaju na burzi i slabljenje turske lire. Enver Erkan, ekonomski analitičar istanbulske tvrtke Kapital FX, smatra kako će u tom slučaju doći i do stanovitog odljeva kapitala iz zemlje zbog rastućih tenzija između vlade i oporbenih političkih stranaka. Podsjetimo, tursko gospodarstvo vrijedi 856,8 milijardi dolara.    

Najvažnije ustavne promjene u Turskoj

1. ukida se dužnost premijera, a vladu predlaže predsjednik
2. uvodi se dužnost potpredsjednika kojih bi bilo dva do tri
3. mandat predsjednika trajao bi do dva puta po pet godina
4. parlament gubi pravo opoziva vlade i istrage ministara
5. predsjednik može biti opozvan, ali uz većinu glasova