Hrvatska se planira povući iz ekskluzivnog kluba članica EU, koje na popisu nekoliko ključnih industrija koje žele poticati do 2020. godine nema IT-a, te u tom klubu, usamljen ostaviti Cipar. Da bi to učinila Vlada bi ove godine trebala zatražiti izmjenu Strategije pametne specijalizacije i u njoj IT industriju iz horizontalne prepisati u vertikalnu industriju.

Time bi se hrvatskim softverašima otvorio izravan put do 1,56 milijardi kuna bespovratnih poticaja za R&D, koji su već rezervirani za Hrvatsku u EU fondovima. Ministrica gospodarstva Martina Dalić potvrdila je Poslovnom dnevniku u utorak na Jump IT Forumu da podržava takvu izmjenu Strategije pametne specijalizacije. "Osobno se zalažem da se IT industrija iz horizontalne pretvori u vertikalnu industriju i to sam jasno do znanja dala i Udruženju nezavisnih softverskih izvoznika CISEX-u", kaže Dalić. Dodaje da sada traži odgovor na pitanje može li se to proceduralno brzo provesti. Navodi da bi u najcrnjem scenariju taj plan mogao propasti ako će EU inzistirati na složenim i dugotrajnim analizama, koje mogu potrajati do dvije godine. Samo u tom slučaju, kaže Dalić, ovaj bi plan bio neprovediv.

Naoko jednostavno pitanje piše li se hrvatska IT industrija u nekoj tablici horizontalno ili vertikalno već je dvije godine jedno od gorućih pitanja u branši. Najviše se za promjenu stanja zalaže upravo CISEX, a Dalić im priznaje dobre poslovne rezultate.  Ukupno, kako je prezentirao bivši direktor IDC Adriaticsa Boris Žitnik, IT industrija u Hrvatskoj zapošljava više od 40 tisuća ljudi, radi više od 14 milijardi kuna prihoda i bilježi izvoz veći od 15 posto godišnje. Sama softverska industrija u 2015. godini imala je 2,03 milijarde kuna izvoza što je rast od gotovo tri puta u svega pet godina. Nastavi li tim tempom hrvatska će softverska industrija do 2020. izvoz povećati na više od milijardu eura.

Danas već svaki 30. euro koji dođe u Hrvatsku izvana rezultat je uspješnog rada hrvatske softverske industrije. U Njemačkoj je IT postao okosnica nove industrijske revolucije "Industrije 4.0". U Sloveniji su u svoju Strategiju pametne specijalizacije ugradili plan da kroz IT provedu reindustrijalizaciju nazvavši to "SI_ndustry 4.0" i postavivši je kao stratešku vertikalu. U Hrvatskoj pak samo zbog činjenice što IT nije vertikalna već horizontalna industrija do poticaja za vlastite R&D projekte nije mogla doći niti jedna hrvatska softverska tvrtka. Time se država odrekla poticanja tvrtki poput pulskog Infobipa, koji zapošljava više od tisuću radnika na pet kontinenata, a među svojim proizvodima ima čak i vlastitu kripto-valutu. Izravno do poticaja za R&D tako nije mogao doći ni najuspješniji hrvatski proizvođač računalnih igara Nanobit. Zatim IN2 grupa,, kao ni PhotoMath Damira Sabola, najuspješnija hrvatska mobilna aplikacija s više od 40 milijuna korisnika diljem svijeta.

Potpore za R&D su time ostale nedostupne i za domaće proizvođače pametnih uređaja Hangar 18 i M SAN grupu, ali i niz uspješnih startupa poput Zipata, Oradiana, CodeAnywhera i Salespoda…  "To što je postigla hrvatska IT industrija je impresivno i inspiracija za druge u hrvatskom gospodarstvu, ali ona nema samo važan horizontalan utjecaj koji se ogleda u kvaliteti izvoza i zapošljavanju visoko-obrazovanog kadra već ima i važan horizontalan doprinos, jer se kroz njega jača konkurentnost svih ostalih subjekata u gospodarstvu", kaže Dalić. Navodi da je Vlada stoga zainteresirana jačati IT industriju. "Prisutnost jakog IT sektora pojačava znanje i mogućnosti za cijelo gospodarstvo i otvara prilike za sve, a u razgovorima s velikim međunarodnim igračima iz te branše vidim da postoji i interes za ulaganja. No, tu ih najviše interesira hoćemo li i koliko IT stručnjaka obrazovati tako da ima dosta pitanja na kojima se može raditi više", zaključuje  Dalić.