Šest ministara i predsjednik Vlade stigli su u utorak u Osijek, na prvu sjednicu nedavno osnovanoga Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Vlada RH tako je predstavila i svoj Projekt Slavonija. "Od 11 milijardi eura financijskih omotnica, na raspolaganju su nam dvije i pol koje mogu biti za razvoj Slavonije i Baranje. Zadaća je Vlade da pokuša korigirati negativne trendove, staviti akcent na razvoj cijele Slavonije i učiniti vidljive, relevantne i prepoznatljive korake", poručio je premijer Plenković. Osječki sastanak, dodao je, trebao pokazati što sve pojediuni resori rade u Slavoniji, ali i što župani žele dodatno uvrstiti u aktivnosti.

'Držimo uzde'
Potezi vezani za Agrokor vrlo su relevantni za Slavoniju. Već je danas smirenije ozračje. Ali čvrsto ćemo držati uzde u rukama i, siguran sam, doći do rješenja koje neće imati negativne aspekte na hrvatsko gospodarstvo, rekao je.  A Projekt Slavonija, istaknuto je, treba osigurati veću apsorpciju sredstava iz ESI fondova i ojačati lokalne kapacitete za pripremu i provedbu nacionalnih projekata. Zadatak Savjeta, među ostalim, je praćenje i koordinacija pripreme i provedbe EU i nacionalno financiranih projekata, s naglaskom na velike investicijske projekte, ali i praćenje razine rashoda.

"Ukupno 683,7 milijuna kuna iznose projekti za Slavoniju, Baranju i Srijem ugovoreni od 18. listopada lani do jučer", istaknula je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova. Ugovoreno je, veli, 40,9 milijuna kuna projekata koji se financiraju iz njezina ministarstva. Naglasila je i nužnost izmjene paketa zakona vezanih za regionalni razvoj, što će značiti "novi model izračuna razvijenosti". Osnovat će se i Fond za regionalni razvoj, uvesti zakonske obveze unosa razvojnih projekata u središnju bazu razvojnih projekata.

"Realizirat ćemo devet sustava navodnjavanja, vrijednih 360 milijuna kuna, od kojih će pet, od ukupno 180 milijuna kuna, biti u Slavoniji. Blizu pet milijuna kuna smo uložili lani za opremu u drvnoprerađivačkoj industriji, očekujemo da ćemo ove godine još 10 milijuna kuna", naveo je, pak, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu je pri kraju i trebao bi na ljeto stupiti na snagu. "Bit je da vraćamo ovlasti općinama i gradovima, vraćamo u budućim natječajima zemlju onima koji na njoj i od nje žive, dakle u Slavoniji zemlja Slavoncima, u Dalmaciji Dalmatincima", rekao je.

Neiskorištena imovina
Ministar državne imovine Goran Marić osvrnuo se na niz ruševnih građevina diljem Hrvatske, a kojima upravlja njegovo ministarstvo u kojemu je, naveo je, 60.000 nerješnih predmeta i sve ih je "samo jedna osoba rješavala".  "Od 1. svibnja se u Osijeku formira Odjel ministarstva državne imovine koji će na licu mjesta rješavati probleme u ovom kraju, a tako će biti i u Splitu i Rijeci. Nažalost, šest ljudi u pisarnici ne može dnevno primiti sve zahtjeve, koliko ih je", izjavio je Marić. Gradonačelnici i župani su zadovoljni onime što su čuli.

"Prvi je to konkretan korak da Slavonija, Baranja i Srijem, koji su bili najveća žrtva u ratu, uhvate korak s drugim dijelovima Hrvatske. Vidim dosta optimizma. U Osijeku imamo puno problema, u depresiji smo. Često se politizira o temama o kojima bismo morali govoriti s puno više podataka, a to je iseljavanje i zapošljavanje. Unazad godinu dana, Osijek je angažirao više od 250 milijuna kuna, od toga je samo 10 iz gradskog proračuna, zahvaljujući suradnji i pomoći Vlade", osvrnuo se gradonačelnik Ivica Vrkić. No, da situacija nije najbolja, smatra Bernard Jakelić iz HUP-a koji je podsjetio kako "poslodavci stalno ističu potrebu ukidanja brojnih parafiskalnih nameta". Premijer je odgovorio da mu nisu jasne njegove riječi jer su "svi drugi iz HUP-a zadovoljni". No, Tomislav Panenić je komentirao kako Jakelič imao hrabrosti reći kako jest te da se stanje "pokušava prikazati boljim nego je".