Velike promjene u poslovanju Agrokora u postupku prinudne uprave mogle bi obuhvatiti 10-ak tisuća naših proizvođača hrane i dobavljača.

Tvrtke u toj skupini vjerovnika razlikuju se po svojoj veličini, iznosu tražbine i stupnju izloženosti, a navodno raspolažu s iznosom od 40 do 50 posto svih tražbina. Kakav će biti njihov utjecaj kroz vjerovničko vijeće te volumen poslovanja s Agrokorom trenutno je nepoznanica. Na predstojeća zbivanja, pak, konzultant Drago Munjiza gleda kroz širu prizmu restrukturiranja od samog Agrokora.

Proces po njemu zahvaća velik dio gospodarskog tkiva, točnije cijeli biznis proizišao iz suradnje koncerna i nebrojenih sudionika u lancu proizvodnje, prerade i trgovine. Pritom iskustva nefinancijskih vjerovnika s propašću poznatih hrvatskih trgovaca, od Dione i Keruma pa do Peveca čije su ozdravljenje financirali dobavljači na račun svoje tekuće likvidnosti sve dok nije stao na noge, potvrđuju da slom Uprave Agrokora dolazi ponovo i kroz velik udar na likvidnost, ali i kroz rješenje ove rak rane gospodarstva.  "Dobavljači pokazuju velik oprez prema budućem poslovanju", kaže Munjiza dodajući i da će se morati naviknuti da više neće pregovarati s Ivicom Todorićem, nego sa sustavom koji mora biti efikasniji.

Za postizanje neposrednog cilja – normalizaciju nastavka suradnje kroz isporuke i stabilizaciju poslovanja, pokazuje se da je nedostatna poluga sama uspostava zakonskih rokova plaćanja od 30, tj. 60 dana. Potrebna je i druga pretpostavka, a ona se tiče rješenja za regresni dug dobavljača i status naplate starih potraživanja do otvaranja postupka. O tom 'paketu' navodno ovisi tko će i koliko ući u novi režim. Što se taj odgovor duže čeka, konkurencija više jača, smatra Munjiza koji očekuje "pad dnevnog prometa Konzuma između 30 i 40 posto".

Drugi je aspekt nesporan, pa iz krize rastu izgledi za jačanje konkurentnosti domaćih tvrtki; naime, Agrokorova kašnjenja u plaćanju ocjenjuje se kao ključno 'sidro' za problem nelikvidnosti u gospodarstvu.  Neki revizori to ilustriraju i kroz javnosti do sada nepoznate slučajeve klijenata koji su 2014., kažu, iz Agrokora dobili popis materijalne imovine namijenjene prodaji da bi izabrali što će kupiti. Kako bi navodno ostvarili status strateškog dobavljača, neki su digli i kredite, a onaj tko za cijeli iznos nije bio kreditno sposoban, kažu, u odnosu na razliku dobio je pozajmicu od – Agrokora.