EN DE

Primorac plaća milijune kuna kamata za neiskorištene kredite

Autor: Marija Brnić
18. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Carinska uprava poslovala nezakonito

Nabavka roba i usluga u manjem ili većem broju slučajeva jedna je od najvećih primjedbi državnih revizora na trošenje proračunskog novca u 2004. godini. No osim toga, u slučaju nekoliko ministarstava pokazuje se da još nisu prevladane stare boljke poput neracionalnog zaduživanja. Slučaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa jedan je od primjera nepotrebnog trošenja proračunskog novca. U razdoblju od 2001. do 2004. godine to je ministarstvo za nabavu imovine za potrebe visokoškolskih ustanova zaključilo ugovore o kreditu u visini od 1,69 milijardi kuna, od čega su do konca 2004. godine iskoristili tek četvrtinu iznosa, odnosno 455 milijuna kuna. Tijekom 2004. su obračunane su i kamate na taj kredit u ukupnom iznosu od 27 milijuna kuna, a samo na angažirana a neiskorištena kreditna sredstva Ministarstvo je platilo 5,65 milijuna kamata.
Ministarstvo revizija je posebno upozorila da nije trebalo zaključivati ugovor o kreditu prije nego su ostvareni preduvjeti za njihovo korištenje, te plaćati naknade za sredstva koja uopće nisu korištena. Godinu prije isti slučaj zabilježen je u Ministarstvu pravosuđa. To nije i jedini slučaj krivog postupanja u slučaju kreditnog zaduživanja. Opomena revizora stigla je i Ministarstvu financija zbog plaćanja kamate na obveznice, koje je zapravo trebalo platiti poduzeće Hrvatske autoceste. To društvo u proračun je trebalo uplatiti 53,2 milijuna kuna za pokriće kamata na zaduženje iz prethodne godine, kada je država dio obvezničkog izdanja doznačila HAC-u za financiranje gradnje autoceste.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Državna revizija upozorila je ministra financija Ivana Šukera da takvo postupanje, odnosno podmirenje obveza tog društva na teret državnog proračuna, nije u skladu sa zakonom o proračunu, te je naložio da se pri ugovaranju novih obveza pridržava zakona. O poslovanju Ministarstva financija i Carinske uprave Revizija je dala uvjetno mišljenje. Tome, čini se, najviše pridonosi poslovanje Carinske uprave, koja je, naime, poslovala, osim putem jedinstvenog računa riznice, i putem posebnog računa, što, upozoravaju revizori, nije u skladu sa zakonom o proračunu. Državni revizori naložili su zatvaranje tog posebnog računa, no to nije jedina zamjerka radu Carinske uprave. Revizija, naime, konstatira da naplata potraživanja za carinska davanja nije bila zadovoljavajuća. Na koncu 2004. iznosila su 1,64 miliijarde kuna, od čega su dospjela svega 282,2 milijuna kuna. Ta dospjela potraživanja odnose se na potraživanja dulja od 365 dana, a nisu naplaćena u razdoblju od 1995. do 2003. godine. Neobično je što su ta potraživanja isknjižena iz glavne knjige Carinske uprave, a nisu uknjižena niti u glavnu knjigu državnog proračuna. Poreznoj je pak upravi zamjereno da je nabavu namještaja, komunikacijskih i usluga održavanja prijevoznih sredstava u ukupnoj vrijednosti od 3,4 milijuna kuna provela bez postupka javne nabave. Poreznici su upozoreni i na to da nisu proveli postupak kontrole velikih obveznika, kod nekih poreznici nisu ušli od ‘98., a kod nekih čak nikad. Da se sad i utvrdi manje plaćanje poreza, taj bi prekršaj ušao u zastaru.
(Mirela Klanac)

Nabavka roba i usluga u manjem ili većem broju slučajeva jedna je od najvećih primjedbi državnih revizora na trošenje proračunskog novca u 2004. godini. No osim toga, u slučaju nekoliko ministarstava pokazuje se da još nisu prevladane stare boljke poput neracionalnog zaduživanja. Slučaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa jedan je od primjera nepotrebnog trošenja proračunskog novca. U razdoblju od 2001. do 2004. godine to je ministarstvo za nabavu imovine za potrebe visokoškolskih ustanova zaključilo ugovore o kreditu u visini od 1,69 milijardi kuna, od čega su do konca 2004. godine iskoristili tek četvrtinu iznosa, odnosno 455 milijuna kuna. Tijekom 2004. su obračunane su i kamate na taj kredit u ukupnom iznosu od 27 milijuna kuna, a samo na angažirana a neiskorištena kreditna sredstva Ministarstvo je platilo 5,65 milijuna kamata.
Ministarstvo revizija je posebno upozorila da nije trebalo zaključivati ugovor o kreditu prije nego su ostvareni preduvjeti za njihovo korištenje, te plaćati naknade za sredstva koja uopće nisu korištena. Godinu prije isti slučaj zabilježen je u Ministarstvu pravosuđa. To nije i jedini slučaj krivog postupanja u slučaju kreditnog zaduživanja. Opomena revizora stigla je i Ministarstvu financija zbog plaćanja kamate na obveznice, koje je zapravo trebalo platiti poduzeće Hrvatske autoceste. To društvo u proračun je trebalo uplatiti 53,2 milijuna kuna za pokriće kamata na zaduženje iz prethodne godine, kada je država dio obvezničkog izdanja doznačila HAC-u za financiranje gradnje autoceste.

Državna revizija upozorila je ministra financija Ivana Šukera da takvo postupanje, odnosno podmirenje obveza tog društva na teret državnog proračuna, nije u skladu sa zakonom o proračunu, te je naložio da se pri ugovaranju novih obveza pridržava zakona. O poslovanju Ministarstva financija i Carinske uprave Revizija je dala uvjetno mišljenje. Tome, čini se, najviše pridonosi poslovanje Carinske uprave, koja je, naime, poslovala, osim putem jedinstvenog računa riznice, i putem posebnog računa, što, upozoravaju revizori, nije u skladu sa zakonom o proračunu. Državni revizori naložili su zatvaranje tog posebnog računa, no to nije jedina zamjerka radu Carinske uprave. Revizija, naime, konstatira da naplata potraživanja za carinska davanja nije bila zadovoljavajuća. Na koncu 2004. iznosila su 1,64 miliijarde kuna, od čega su dospjela svega 282,2 milijuna kuna. Ta dospjela potraživanja odnose se na potraživanja dulja od 365 dana, a nisu naplaćena u razdoblju od 1995. do 2003. godine. Neobično je što su ta potraživanja isknjižena iz glavne knjige Carinske uprave, a nisu uknjižena niti u glavnu knjigu državnog proračuna. Poreznoj je pak upravi zamjereno da je nabavu namještaja, komunikacijskih i usluga održavanja prijevoznih sredstava u ukupnoj vrijednosti od 3,4 milijuna kuna provela bez postupka javne nabave. Poreznici su upozoreni i na to da nisu proveli postupak kontrole velikih obveznika, kod nekih poreznici nisu ušli od ‘98., a kod nekih čak nikad. Da se sad i utvrdi manje plaćanje poreza, taj bi prekršaj ušao u zastaru.
(Mirela Klanac)

Jedinstvena evidencija

Državni ured za reviziju naložio je vladi da ustroji jedinstvenu evidenciju o društvima u državnom ili pretežnom državnom vlasništvu, te o društvima u kojima država ima dionice ili udjele. Taj nalog revizija je dala kako bi se omogućilo planiranje i praćenje prihoda koje se ostvaruje od dobiti i dividendi. Naime, kao i u prethodnim revizijama, utvrđeno je da još ne postoji jedinstven pregled imovine pa se često iz izvještaja FINE za dio uplata prihoda od dobiti i dividendi ne vidi tko su uplatitelji. Ministarstvo financija revizorima je odgovorilo da će se u sljedećoj proračunskoj godini moći pratiti uplatitelji prihoda, uz napomenu da je poseban odnos vlade i T-HT-a jer se uplata prihoda od dividende od tog poduzeća odvija na bazi ugovora.

Autor: Marija Brnić
18. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close