Osam godina nezaposlenost u eurozoni nije bila na tako niskim granama kao protekle veljače, kad je u 19 članica sa zajedničkom valutom dosegla 9,5 posto, što je, navodi Eurostat, rekordno mala stopa još od svibnja 2009. U odnosu na siječanj ove godine, to je bolje za 0,1 posto, ili, a u veljači prošle godine stopa je bila 10,3 posto. Riječ je  o sezonski prilagođenoj stopi, no koja govori kako na europskom tržištu rada pušu ugodniji vjetrovi, utječući i na dinamičnost radne snage na kontinentu.

Tradicionalni prvaci
U cijeloj Europskoj uniji s 28 članica stanje je još bolje, građana bez posla bilo je 8 posto, poboljšanje u odnosu na mjesec ranije (8,1 posto) i još bolje nego lanjskog usporednog mjeseca, kad je bila 8,9 posto. I ta je razina za EU28 također nezabilježena, još od siječnja 2009. godine. U Hrvatskoj je, izmjerio je europski statistički ured, nezaposlenih, po sezonski prilagođenom kriteriju, bilo 11,6 posto, po čemu je naša zemlja ostvarila i najveći pad u odnosu na godinu ranije (14,4 posto), no svejedno je na neslavnom četvrtom mjestu, iza tradicionalnih "prvaka" Grčke s 23,1, Španjolske s 18 i Cipra s 12,9 posto. Dvije od ove tri države godinama su pretplaćene na pozicije s najviše ljudi bez radnoga mjesta, što je pokazatelj latentne krize, neovisne i o političkoj orijentaciji na vlasti i gospodarskom smjeru.

Vrijedi podsjetiti da su, usto, i Grčka i Španjolska zemlje čija su gospodarstva u velikoj mjeri zasnovana i na turističkom proizvodu i prihodima od ove grane, u kojoj je radna snaga fluktuirajuća, a radna mjesta ovisna o sezoni. Hrvatska se u tom prepoznaje, kao možda i zemlja najviše "opterećena" uspjehom i rezultatima turizma, koji čini čak 20 posto BDP-a. Obistine li se crne slutnje turističkih radnika, od hotelijera do agencija, da u sektoru nedostaju desetine tisuće ljudi, bit će izazov s postojećim kadrom iznijeti i ostvariti planove o prebačaju lanjskih turističkih rekorda.

U Eurostatu su ponovno naročitu brigu posvetili analiziranju kretanja nezaposlenosti u mlade populacije, osoba do 25 godina starosti. Takvih je u EU28 na kraju veljače bilo 3,905 milijUna, od kojih 2,722 milijuna u eurozoni. Premda je brojka u padu za 475.000 u EU28 i za 309.000 u EU19 u odnosu na veljaču lani, ipak je porazna, obzirom na to da je stopa nezaposlenosti mlađih od 25 čak 17,3 posto u EU28 i 19,4 posto u EU19. Eurozonaši Grčka, Španjolska i Italija u tom su smislu, s 50,5, 46,0 odnosno 38,8 posto nezaposlenih upravo najgori. 

Oaze zaposlenja
Hrvatska ih i u ovoj kategoriji prati s 34,7 posto, ali je znakovito da je nezaposlenosti mladih od studenoga 2016. do veljače ove godine skočila za nemalih 5,9 posto. Zasigurno su među njima i oni koji su se u evidenciju Zavoda za zapošljavanje ušli nakon završetka lanjske sezone, pa je za očekivati da će već u sljedećim mjesecima skor biti nešto izmijenjen. Svojevrsne oaze zaposlenosti u Europskoj uniji i dalje su Češka Republika i Njemačka s 3,4 i 3,9 posto nezaposlenosti, a blizu je i Velika Britanija s 4,6 posto, zemlja koji broji posljednje dane i mjesece zajedničkoga tržišta. Prema navodima njemačkih statističara, najjača europska ekonomija u posljednje vrijeme malo i "štuca" suočena s padom industrijskih narudžbi i prekomjernom proizvodnjom, no to ne znači da će izgubiti na poželjnosti kao destinacija u kojoj bi svi koji žele i mogu, htjeli raditi.

U Njemačkoj rade i gotovo svi radno sposobni mlađi od 25 godina (stopa nezaposlenosti u toj kategoriji 6,6 posto). Treba promatrati kako će započeto formalno razdruživanje Britanije od EU utjecati na potražnju za radnim mjestima od ostalih građana EU. Nedavno je virtualni portal za ponudu i potražnju poslova Indeed utvrdio da je od siječnja do travnja 18 posto manje ljudi iz EU tražilo ili se zanimalo za ikakav oblik zaposlenja na Otoku. S udaljavanjem Britanije od slobodnog protoka ljudi i kapitala u EU, vrlo je izvjesno da će se i slika nezaposlenosti u toj zemlji, u kojoj većinu novih radnih mjesta čine "došljaci" iz EU, zamutiti.