Srpsko Ministarstvo gospodarstva objavilo je jučer javne pozive za prikupljanje pisama o zainteresiranosti za sudjelovanje u privatizaciji tri tvornice petrokemijskog kompleksa: Metanolsko-sirćetnog kompleksa (MSK) iz Kikinde i pančevačkih postrojenja Azotara i Petrohemija. Javni poziv otvoren je do 3. svibnja 2017., a zainteresirani u pismu trebaju predložiti plan investicija i proizvodnje te model privatizacije, javlja Radio-televizija Srbije.

Što je želio Goldman Sachs?
Petrohemija ima pogone u Pančevu, Zrenjaninu i Elemiru, sa 1400 zaposlenih i spada među deset najvećih srpskih izvoznika. Krajem prošle godine vlada je počela s rješavanjem starih dugova. Naime, država je preuzela 105 milijuna eura duga Petrohemije koji je ta kompanija imala prema Naftnoj industriji Srbije (NIS). To je riješeno zakonom o pretvaranju duga Petrohemije u javni dug koji je usvojila Skupština Srbije. Taj dug bit će isplaćen iz državnog proračuna u šest rata do lipnja 2019. godine. "Petrohemija uspješno posluje, prošle godine zabilježila je 61 milijun eura dobiti. Ove će godine biti slično, možda i više budući da je sada i tvornica sintetičkog kaučuka u Elemiru počela raditi profitabilno", kaže Zoran Popović s Instituta za kemiju, tehnologiju i metalurgiju.  

Već nekoliko godina srpska vlast i mediji najavljuju kupce za Petrohemiju. Tako se početkom 2015. pisalo da su za tu tvornicu zainteresirani Rusi i Kinezi, da bi u listopadu iste godine Tanjug objavio izjavu direktora Agencije za privatizaciju Ljubomira Šubare da je investicijska banka Goldman Sachs "vrlo zainteresirana" za Petrohemiju i da će za deset dana biti dostavljena njihova ponuda za tu kompaniju. "Izvršni direktor banke Goldman Sachs, jedne od najvećih investicijskih banaka na svijetu, bio je kod mene i mi ćemo u sljedećih nekoliko dana, da ne kažem deset dana, dobiti izvanrednu ponudu za Petrohemiju. Mislim da je to najbolja ponuda dosad", rekao je Šubara na konferenciji za novinare koju je sazvao zbog odluke vlade da ga udalji s dužnosti direktora do okončanja postupka za utvrđivanje postojanja razloga za njegovo razrješenje. 

Japance zanima MSK
Nakon toga, početkom ove godine agencije su izvijestile da su kompanije iz Azerbajdžana zainteresirane za privatizaciju kompanija u Srbiji, a posebno onih u petrokemijskom sektoru. To je, kako se navodi, rečeno na sastanku srpskog ministra rudarstva i energetike Aleksandra Antića i veleposlanika Azerbajdžana Eldara Hasanova. Kako se vidjelo kasnije od svih tih poslova nije bilo ništa, iako nije isključeno da će se neki od zainteresiranih sada pojaviti kao mogući kupac Petrohemije.

S druge strane, MSK u Kikindi u dobrom je tehničkom stanju i ima 530 zaposlenih. Srpska vlada je, nakon četvorogodišnje pauze, prije 16 mjeseci pokrenula proizvodnju jer je za potecijalne partnere važno da tvornica radi.  Početkom ovog mjeseca Politka je pisala da su japanski Mitsubishi i firma Kronospan Srbija, jedna od tvornica svjetskog lidera u proizvodnji pločastog materijala od drva, koji u Paraćinu uspješno posluje od 2003. godine, potencijalni kupci MSK. Kako je navedeno, pregovore uime MSK vodi Srbijagas, koji zbog nenaplaćenih dugova za plin ima u kompaniji vlasnički udjel od 87%, dok ostatak pripada vladi. Objavljeno je i da MSK ne duguje ništa za plin za siječanj jer je platio 657,7 milijuna dinara. U Azotari, trećoj kompaniji koja se privatizira, proizvođaču umjetnih gnojiva i dušikovih spojeva, radi 800 osoba.