Hotelske kompanije zbog poslovno-investicijske snage mogu biti ozbiljan partner Vladi u razvoju turizma i ukupnog gospodarstva, no zauzvrat očekuju uvažavanje mjera za stabilizaciju poslovnog okruženja i poboljšanje konkurentnosti turizma koje su predložili Vladi, poručuju iz udruge UPUHH.

Predstavnici UPUHH-a (Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske) nedavno su u prisustvu ministra turizma Garija Cappellija predstavili premijeru Andreju Plenkoviću prijedloge mjera za razvoj i bolje javno-privatno partnerstvo u turizmu.

"Tražili smo koordinaciju s više razine jer su naši ključni problemi izvan nadležnosti resornog ministarstva, a pogotovo što zbog globalnih kretanja, poput niskih kamatnih stopa i usmjerenosti turističke potražnje na sigurne destinacije, Hrvatska sada ima priliku turizam repozicionirati prema višoj kvaliteti i jačem zapošljavanju. No, zbog novo povećane stope PDV-a za ugostiteljstvo, sve izraženijeg manjka radne snage te mogućeg povećanja poreza na imovinu i boravišne pristojbe, smatramo da može doći do smanjenja konkurentnosti i ograničenja potencijala turističkog sektora za daljnja ulaganja", ocjenjuju iz UPUHH-a. Očekuju da se njihovi prijedlozi mjera za bolju konkurentnost uvaže.

Prije svega, to su stope PDV-a – na smještaj od 13 posto te na ugostiteljske usluge, od ove godine povećana na 25 posto, koje su, kako kažu iz UPUHH-a, i dalje najviše na Mediteranu te time izrazito nekonkurentan uvjet za ulaganja. Slično bi mogao utjecati i najavljeni porez na imovinu.

"Dobro bi bilo da se stope PDV-a na smještaj i ugostiteljstvo izjednače na prosječnu razinu onih na Mediteranu od 10 posto, kao i da se predstojeći porez na imovinu, koji bi trebao krenuti s 1. siječnjem iduće godine, zadrži na sadašnjoj razini komunalne naknade od maksimalno do 1,5 posto od ostvarenih prihoda", iznosi predsjednik UPUHH-a Ronald Korotaj.

Hotelijerima se ne čini dobrim ni najavljeno povećanje boravišne pristojbe na otprilike 3 eura po noćenju na osnovu odluke lokalnih turističkih zajednica, pa predlažu zadržavanje trenutnih iznosa te pristojbe od maksimalnih 7 kuna u visokoj sezoni po noćenju, ali uz jači fokus na reorganizaciju i veću efikasnost sustava turističkih zajednica.

Za nedostatak radne snage u turizmu predlažu intenziviranje mjere stalni sezonac i ukidanje poreza (temeljem primanja u naravi) na smještaj za sezonsku radnu snagu i na prehranu, kao i jaču podršku programima stipendiranja, edukacije i promocije poslova u turizmu.

"Jedna od važnijih mjera koju očekujemo je rješenje za probleme oko turističkog i ostalog građevinskog zemljišta neprocijenjenog u postupku pretvorbe i privatizacije, jer zakon koji je donesen 2011. nije primjenjiv. Turističke kompanije plaćaju 50 posto naknade za turističko zemljište koje mogu tek ograničeno koristiti, pa predlažemo da se zakon što prije učini provedivim u okviru zakonski definiranih uvjeta cijena i vremenskog razdoblja (mogućnost koncesije do 50 godina), kao i da bude razvojni na način da se zaobiđe spor vlasništva RH/JLS uz jasno definiranje dugoročnih uvjeta korištenja i gradnje na turističkom zemljištu", naglašava Korotaj.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Argumenti u činjenicama o važnosti turizma

Argumente za prijedloge mjera te očekivanja od Vlade da ih uvaži vide u činjenicama da turizam u BDP-u čini 18 posto, zapošljava više od 10 posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj ili njih više od 115 tisuća, čiji se broj svake godine poveća za daljnjih bar 10 tisuća djelatnika, kao i u velikom investicijskom potencijalu turizma koji će do 2020., prema procjenama, iznositi više od 3,6 milijardi eura.

"Samo u ovoj godini hotelijeri investiraju oko 560 milijuna eura, dok se u proteklom razdoblju prosječni godišnji rast investicija u turizmu kretao oko 20 posto", kaže Korotaj ističući važnost turizma i kao jake izvozne djelatnosti koja utječe na brojne druge sektore, pogotovo građevinu, poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo te proizvodnju opreme.

Upozorava da je unatoč vidljivim pozitivnim trendovima još uvijek nedovoljno ulaganja u hotele i ljetovališta, koji, za razliku od kratke sezone u privatnom smještaju (koji čini i više od 50 posto ukupnih turističkih kreveta), ipak više pridonose smanjenju sezonalnosti u turizmu.

"Razvojni potencijal turizma koncentriran je u deset ključnih kompanija koje upravljaju s više od 50 posto kategoriziranih smještajnih kapaciteta (kreveta), zapošljavaju više od 15 tisuća djelatnika u glavnoj sezoni i ostvaruju 6,5 milijardi kuna prihoda te 2,4 milijarde kuna operativne dobiti (EBITDA) s izraženim investicijskim potencijalom za daljnji rast i razvoj. Stoga držimo da možemo biti ozbiljan partner Vladi u daljnjem razvoju i turizma i cijelog gospodarstva", poručuje Korotaj .