Francuska i NATO pozdravili su prijedloge o budućnosti Kosova koje bi UN-ov izaslanik za tu pokrajinu Martti Ahtisaari trebao objaviti ovoga tjedna, no Rusija je suzdržana i želi odgodu nove runde pregovora. Ahtisaarijev plan, koji je još podložan promjenama, predlaže ograničenu neovisnost Kosova koje će i dalje ostati pod međunarodnim nadzorom na neodređeno vrijeme, no postupno će dobiti neka obilježja državnosti poput zastave, himne, ustava i vojske koju bi obučavao NATO. Priština bi također imala ovlasti potpisivanja međunarodnih ugovora i mogla bi se prijaviti za članstvo u Ujedinjenim narodima, Europskoj uniji, Međunarodnom Monetarnom fondu te Svjetskoj banci, ali formalno ne bi bilo nezavisnosti. Nadalje, postojala bi dva službena jezika, albanski i srpski, uvele bi se zaštićene zone za srpske vjerske spomenike, a srpske enklave imale bi mogućnost dobivanja pomoći od Beograda te mogućnost organiziranja svojih vlastitih policijskih snaga, kao i ovlasti u obrazovanju i zdravstvu. Kosovo će ostati pod međunarodnim nadzorom i nakon određivanja njegova statusa, a ulogu Ujedinjenih naroda u toj pokrajini postupno će preuzeti Europska unija. Nejasnoće u vezi sa suverenošću nisu slučajne i njihov je cilj smanjiti napetosti u procesu pregovaranja, a Ahtisaari bi u petak trebao otputovati u Srbiju i predočiti svoje prijedloge vezane uz budućnost Kosova unatoč molbama srbijanske vlade na odlasku da pričeka dok se ne oformi novi kabinet. U petak će Ahtisaari posjetiti i Kosovo kako bi detalje plana predstavio i albanskom vodstvu. U petak će se u Beču iza zatvorenih vrata sastati kontaktna skupina za Kosovo (Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija, Rusija i Sjedinjene Države). Martti Ahtisaari, koji je u Beču od veljače prošle godine posredovao u pregovorima između Srbije i kosovskih Albanaca, trebao bi svoj prijedlog o statusu Kosova u ožujku podnijeti na usvajanje Vijeću sigurnosti UN-a koje ima posljednju riječ u rješavanju kosovskog pitanja. Iako UN neće svojom rezolucijom odobriti nastanak nove države na tlu Europe, on bi ipak mogao usvojiti novu kojom bi se ukinula prijašnja rezolucija 1244 kojom se Srbiji jamčio “teritorijalni integritet” i kojom bi se otvorio put priznanju Kosova od SAD-a i EU. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer u potpunosti podupire Ahtisaarijeve prijedloge, no neke članice EU su oprezne i čekaju rezultat razgovora koji će održati u petak u Beogradu i Prištini.

“Očekujemo da Ahtisaari osigura da se proces zaokruži, onako kako je predviđeno”, kazao je Ceku odbacivši zahtjeve da se proces daljnjeg rješavanja statusa odgodi do formiranja nove vlade u Beogradu. “Nema nijednog jedinog razloga da se Kosovo drži kao talac teškog i složenog puta kojim prolazi Srbija. Kosovu treba dati poticaj i potporu na putu razvoja i europskog integriranja”, smatra Ceku. Nasuprot tome Rusija i Srbija smatraju da pregovori trebaju pričekati dok se ne formira nova vlada u Srbiji, što bi moglo potrajati i do 90 dana. Premijer na odlasku Vojislav Koštunica najavio je kako se neće sastati s Ahtisaarijem s obrazloženjem kako on više nema ovlasti u odlučivanju, a predsjednik Srbije Boris Tadić je kazao kako se protivi neovisnosti Kosova. Jedan neimenovani ruski diplomat poručio je kako Moskva neće pristati na odluku koja je neprihvatljiva Srbiji te kako će poduprijeti jedino rješenje na koje su uzajamno pristale obje strane, srpska i albanska. Rusi žele da rezultat pregovora ima “univerzalni” karakter, a Moskva bi neovisnost Kosova mogla upotrijebiti i kao argument da se slično rješenje primjeni i za separatističke regije Abhaziju i Južnu Osetiju, koje žele odcjepljenje od Gruzije i pripajanje Rusiji. Kosovo je po nadzorom međunarodne zajednice još od 1999. godine nakon što su snage NATO-a prisilile srpsku vojsku na povlačenje iz te pokrajine. NATO ondje još drži oko 16.000 svojih vojnika kako bi održao krhki etnički mir i stabilnost.
(Igor M./agencije)