Priča o bogaćenju na proizvodnji smilja, hercegovačkog "žutog zlata", kako su ga mnogi nazvali zbog visoke otkupne cijene, a posebno zbog cijene ulja koja se proizvode od te biljke, zašla je na stranputicu.

Cijena je drastično pala, ulje od prošle godine još se nije prodalo, tako da otkup zapinje, piše Dnevni list. Takva je trenutna situacija, koja, kako tvrde proizvođači, nije ni približno slična onoj od prije dvije i pol godine kada je počela "smiljomanija" u Hercegovini. Otkupna cijena smilja u to vrijeme je u jednom trenutku narasla do sedam maraka po kilogramu (oko 24 kune), počele su priče o sigurnom otkupu, čak i o velikom zanimanju Kineza i Korejaca za hercegovačkim uljem.

Podizali kredite
Svi koji su bili u prilici počeli su masovnu sadnju, ali su već tada mnogi upozoravali da će prevelika proizvodnja srušiti cijenu što će na kraju dovesti do urušavanja cijelog posla. Mnogi su se proizvođači kreditno zadužili s uvjerenjem da će vrlo brzo povratiti uložena sredstva.  "Prema raspoloživim podacima, u Hercegovini je ostala neprodana jedna tona ulja. To ne ide u prilog nikome, a posebno malim proizvođačima koji će sigurno i u nadolazećoj sezoni imati problema s otkupom smilja i prodajom ulja. Veći proizvođači već se se snaći, iako držim da je situacija jako teška i treba se okretati drugim kulturama", rekao je za Dnevni list Marko Matić, voditelj Poljoprivredne zadruge Loznica iz Čapljine. Otkupna cijena trenutačno iznosi oko 2,5 KM (10 kuna), ali Matić prognozira da će se teško održati.

Porez na proizvodnju?
"S nestrpljenjem čekamo sedmi mjesec da vidimo što će se dogoditi. Jednostavno, zbog velikih količina pretrpano je svjetsko tržište pa su mnogi već sada izgubili volju razgovarati o ovoj temi, a kamoli iznalaziti rješenja", rekao je Matić. Dragan Ripić, agronom i voditelj destilerije Eko Hercegovina u Rastovači kod Posušja, kaže da nije nezadovoljan radom u protekloj sezoni. Kada je riječ o nastavka bavljenja tim poslom na području Hercegovine, ljudi ne smiju biti previše optimistični, ali ne i pesimistični, kaže Ripić.

"Nadam se da će inozemna tržišta prepoznati naše jako kvalitetno područje i da će se kroz određeno vrijeme sve iskristalizirati. Bilo bi odlično kada bi se cijena zadržala na nekih 2,5 – 3 KM, no sve ovisi kako će ići plasman. U svakom slučaju, za očekivati je da će se osim smilja, proizvođači vjerojatno posvetiti uzgoju drugih kultura", objašnjava Ripić. Posljednjih dana među proizvođačima smilja pojavila se informacija da se razmišlja o uvođenju poreznog opterećenja na proizvodnju smilja što je dodatno ohladilo proizvođače. No, tu informaciju nisu potvrdile nadležne institucije.