Čak 200 plivaričara trajno privezanih uz obalu, 2000 ugroženih radnih mjesta ribara te još toliko u industriji prerade ribe i uzgoju tuna, najcrnji je scenarij o kojem se ovih dana sve više govori o javnosti, nakon što je Europska komisija nedavno objavila prijedlog Višegodišnjeg regionalnog plana upravljanja za ribolov malom plavom ribom u Jadranu, prvi takav na Mediteranu.

Jedna od mjera koja je najviše uzburkala duhove je drastično smanjenje, odnosno ograničavanje ulova srdela i inćuna u Jadranu radi zaštite resursa, sa 105 tisuća tona, koliko je primjerice ulovljeno u 2015., na 40.000 tona. I to za sve države koje ribare u Jadranu – Hrvatsku, Italiju, Sloveniju, Albaniju, Crnu Goru te uskoro i BiH, kad potpiše novi SSP, piše Večernji list.

Ulov Slovenije i CG sada ne prelazi 1%. No naši ribari godišnje u Jadranu ulove oko 60 tisuća tona srdela i inćuna, 90% ukupnog ulova ribe u Hrvatskoj, što će na današnjoj konferenciji na temu predloženog plana EK u Zadru, na kojoj će uz resornog ministra Tomislava Tolušića, brojna udruženja, mjerodavna tijela, domaće i strane stručnjake u području ribarstva, sudjelovati i povjerenik EK za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella, biti jedna od glavnih tema.

Više o temi pročitajte ovdje.