Otvaranje priče o velikim problemima Agrokora i nedostatak službenih i preciznih informacija izazvali su histeriju od Banskih dvora do tržišta kapitala. Dionice tvrtki u sastavu Agrokora potonule su i desetak posto, a po zakonu spojenih posuda taj se pad prelio i na sve kompanije koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi. U jednom danu isparilo je oko 335 milijuna kuna, što govori o strahu u svim dijelovima ekonomije, ali više i o važnosti Agrokora za domaće i regionalno gospodarstvo. Je li taj strah opravdan, pita se Večernji list.

Tri su moguća scenarija za spašavanje Agrokora:

1. Financijska injekcija Agrokoru za plaćanje dugova  

Najelegantniji, ali nažalost samo privremeni, način rješavanja problema jeftina je kreditna linija Agrokoru kojom bi platio goruće obveze prema dobavljačima. No, za takav rasplet situacije bilo bi potrebno naći financijera spremnog kreditirati domaći koncern. Dio Vlade vjeruje da je moguće lobiranjem i političkom podrškom Agrokoru osigurati povoljniji aranžman na temelju europskog novca. Problem je u tome što država ne može dati državno jamstvo najvećoj hrvatskoj kompaniji, već može samo lobirati. Domaće financijske institucije nemaju dovoljno novca ni dovoljno povoljnih uvjeta da realiziraju ovakvu tranšu – to se mora osigurati u Luxembourgu ili Bruxellesu. Slični su se potezi povlačili i u drugim članicama Europske unije kada su u problemima bile tvrtke iz Njemačke ili Francuske, a ne treba zanemariti ni činjenicu da je Europska investicijska banka plasirala više od 22 milijarde eura za pomoć poduzetnicima u krizi i tako spasila 230.000 tvrtki. Istina, riječ je o malim i srednjim poduzetnicima, ali kad je riječ o strateškoj kompaniji koja, poput Agrokora, kontrolira poljoprivredu i prehrambenu industriju, i pravila europskih institucija mogu se rastegnuti, naročito kada je to u političkom interesu ne samo Hrvatske nego i EU.

2. Nova uprava ili prodaja nekih tvrtki već ovih dana

Drugi je model koji zastupa dio Vlade, ali i o kojem govore dobavljači, pa navodno i predstavnici Sberbanke, povlačenje Ivice Todorića s čelne pozicije jer, kako kažu, njegov se poslovni plan nije pokazao dobrim i potreban je novi. Pojedinci u Vladi smatraju da država ne može pomagati privatniku, ali svakako žele pomoći hrvatskom gospodarstvu na koje se veže Todorićev koncern. Smatraju, isto kao i dobavljači, da bi se upravljanje trebalo prepustiti vjerovnicima, koji već imaju plan postavljanja novog menadžmenta i odabir konzultanta koji bi predložio model restrukturiranja. Iako je takvo što teže napraviti jer je riječ o privatnom vlasniku, neki od stručnjaka na području financija kažu da to mogu učiniti PIK holderi, dakle oni koji su dijelom financirali Agrokor. No nikome nije u interesu da se to učini zaobilaznim putovima, nego žele dogovorno rješenje. Odlazak Todorića i postavljanje novog poslovnog plana uz novi menadžment možda bi uključilo i prodaju pojedinih tvrtki iz koncerna. No nije isključeno da se dogovor već postigne i prije.

U srijedu se ponovio scenarij po kojem bi već poznati interesenti Tesco i Coca Cola preuzeli Konzum, odnosno Jamnicu. Dosad se dogovor o njihovu ulasku nije mogao postići, no sada su okolnosti drukčije.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

gastro zona

Zagreb dobiva novo gastro središte koje bi moglo značajno utjecati na grad

ozbiljan operativni problem

Milijuni dokumenata, isti problemi: Zašto digitalizacija nije riješila ništa