Hrvatska i Grčka zadržale su mjesto u skupini, uz pad broja zaposlenih za 0,3 odnosno 0,1 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2015. godine.
Hrvatska je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježila blagi pad zaposlenosti na tromjesečnoj razini, svrstavši se time u skupinu s Estonijom, Grčkom i Litvom, izvijestio je u srijedu europski statistički ured, čiji podaci pokazuju i rekordan broj zaposlenih u Europskoj uniji u cjelini.
U Hrvatskoj je broj zaposlenih u razdoblju od listopada do prosinca 2016. smanjen za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je stagnirao, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvatska je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježila blagi pad zaposlenosti na tromjesečnoj razini, svrstavši se time u skupinu s Estonijom, Grčkom i Litvom, izvijestio je u srijedu europski statistički ured, čiji podaci pokazuju i rekordan broj zaposlenih u Europskoj uniji u cjelini.
U Hrvatskoj je broj zaposlenih u razdoblju od listopada do prosinca 2016. smanjen za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je stagnirao, pokazuju podaci Eurostata.
Najviše je među zemljama EU na tromjesečnoj razini smanjen broj zaposlenih u Estoniji, za 1,5 posto, te u Grčkoj, za 0,9 posto, i Litvi, za 0,2 posto.
I na godišnjoj je razini broj zaposlenih smanjen u četiri zemlje ali je sastav skupine izmijenjen.
Hrvatska i Grčka zadržale su mjesto u skupini, uz pad broja zaposlenih za 0,3 odnosno 0,1 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2015. godine.
Najveći je pad zaposlenosti na godišnjoj razini bilježila Rumunjska, za 1,2 posto, te Latvija, za 0,9 posto.
Malta s najvećim skokom broja zaposlenih
Najviše je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca porastao broj zaposlenih na Malti, za 1,9 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Ta je otočna zemlja zabilježila i najveći skok broja zaposlenih na godišnjoj razini u EU, za 5,1 posto.
Uz bok Malti svrstali su se i Cipar i Luksemburg. U te dvije zemlje broj zaposlenih porastao je na tromjesečnoj razini za po 0,9 posto.
Na godišnjoj razini broj zaposlenih u Luksemburgu uvećan je za 3,2 posto, te za 3,0 posto na Cipru.
Rekordan broj zaposlenih u EU
Na razini Europske unije sezonski prilagođen broj zaposlenih porastao je u četvrtom tromjesečju za 0,2 posto, istim tempom kao i u prethodnom tromjesečju, izračunali su u Eurostatu.
U eurozoni tempo zapošljavanja blago je ubrzao, pa je broj zaposlenih u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju uvećan za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porastao 0,2 posto.
Ukupno je u posljednja tri mjeseca 2016. godine u EU zaposleno bilo rekordnih 232,9 milijuna građana. Od toga ih je u eurozoni zaposleno bilo 153,9 milijuna, najviše u nešto više od devet godina.
U cijeloj prošloj godini zaposlenost je u EU porasla za 1,2 posto, u odnosu na 1,0 posto koliko je uvećana u 2015. godini. U eurozoni porasla je 1,3 posto, nakon 1,1-postotnog rasta u 2015.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.+ veliki porezi, kojima državna administracija reketari, ovaj dio koji je na tržištu.
Da, uglavnom radi se u osnovi o tome koliko je socijalizma i centralnog planiranja u nekoj zemlji, a ne koliko traje školovanje pod državnom ingerencijom u kojoj se ljudi formiraju i educiraju onako kako partiji odgovara. S naših fakulteta nakon 15+ godina školovanja ljudi izlaze s marksističkim manifestom ispod pazuha i puna su im usta socijalizma i marksizma dok istovremeno sve što bi spadalo u domenu kapitalizma (slobodne, dobrovoljne interakcije ljudi na slobodnom tržištu u pravnom okviru koji je jednak za sve) preziru i u najboljem slučaju smatraju nužnim zlom. A centralno planiranje i golema birokracija koja ga treba opsluživati je skupa i košta, osim što je štetna i neefikasna i za to su onda potrebni visoki porezi, nameti i sva ostala sila birokratskih prepreka koja vodi samo u iseljavanje mladog stanovništva u potrazi za boljim i pravednijim sutra. Ovi što ostanu, s vremena na vrijeme mogu jedino uživati u predstavama poput “Spašavanja vojnika Ivice” koji je nastao i pretvorio se u sistemski rizik za cijelu zemlju upravo zbog, zna se, pogodovanja i uplitanja države u ekonomiju.
+ veliki porezi, kojima državna administracija reketari, ovaj dio koji je na tržištu.
@Jovan
Problem je u obazovanju. Zemlja se razvija jednakom brzinom kojom se njezino stanovnistvo obrazuje.
U osnovi postoji samo jedna fundamentalna razlika izmedju razvijenih i nerazvijenih zemalja. U razvijenim zemljama narod kontrolira birokraciju, a u nerazvijenim birokracija kontrolira narod. Sto je narod neobrazovaniji to ga je lakse kontrolirati.
sve ove podjele lijevo-desno, su umjetne, odnosno služe kao predstava za stvaranje teatralnih sukoba, gdje glasači zauzimaju tabor na izborima po nekakvim simpatijama bez sadržaja, od tuda proizlazi moć političara, kojima je glavni cilj podjela plijena, odnosno sinekura u državnim firmama, agencijama, županijama, a na drugoj strani je privatni sektoor s slabijim plaćama, lošim uvjetima rada, i neizvjesnošću opstanka kroz neki srednjoročni rok.
@Jovan
Problem je u obazovanju. Zemlja se razvija jednakom brzinom kojom se njezino stanovnistvo obrazuje.
U osnovi postoji samo jedna fundamentalna razlika izmedju razvijenih i nerazvijenih zemalja. U razvijenim zemljama narod kontrolira birokraciju, a u nerazvijenim birokracija kontrolira narod. Sto je narod neobrazovaniji to ga je lakse kontrolirati.
Uključite se u raspravu