Pozitivni su se pomaci u ukupnom gospodarstvu Hrvatske, čini se, konkretnije odrazili i na gospodarsko-financijske prilike u gradu Osijeku, iako će mnogi na tu konstataciju samo odmahnuti rukom. Glas Slavonije je ranije pisao o velikom ostvarenom proračunskom višku Grada Osijeka, od devetnaest milijuna kuna. On je velikim dijelom generiran s pozicije prihoda od poreza na dohodak, za 20 milijuna kuna u 2016. godini veći je od istog prihoda iz 2015. godine. Odnosno, bio je osam milijuna kuna veći nego što su ga planirali kreatori osječkog proračuna. A oni su planiranim povećanim iznosom od dvanaest milijuna kuna (u odnosu na godinu prije) i sami pokazali određeni optimizam.

No, opet, što je moglo dovesti do toliko većeg priljeva? Logično je objašnjenje kako su ovakav plus mogli prouzročiti ili veće zapošljavanje i(li) povećanje mase plaća postojećeg broja radnika. Tolikog booma ipak nije bilo, no obje su stavke zacijelo dale svoj temeljni doprinos.

– Analizom zaprimljenih Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima – obrazac JOPPD u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu utvrđeno je povećanje stjecatelja dohotka od nesamostalnog rada (zaposlenih radnika) koji imaju evidentirano prebivalište/boravište na području Grada Osijeka. Slijedom navedenog povećane su i uplate poreza na dohodak kao i prireza porezu na dohodak s navedene osnove, odgovaraju, kao prvi mjerodavni, iz središnjeg ureda Porezne uprave. Ovaj je podatak potkrijepio i materijal koji je za potrebe Skupštine Osječko-baranjske županije u međuvremenu pripremio Regionalni ured Osijek Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Prema podatcima o prosječnom broju korisnika mirovinskog osiguranja – zaposlenih prema mjestu rada, u Osijeku je u 2016. godine, u odnosu na godinu prije, bilo gotovo 900 djelatnika više. Prosječna je zaposlenost u 2015. godine u gradu na Dravi bila 46.484 zaposlena, da bi godinu dana poslije taj broj narastao na 47.376 djelatnika. Samo s pozicije plaćenog prireza (13 posto porezne osnovice), a neka je on u prosjeku za Grad Osijeku 100 kuna, procjena je kako su novozaposleni generirali novi mjesečni prihod od 90 tisuća kuna.

Nadalje, nije zanemariv podatak kako su najagilnije u zapošljavanju prošle godine bile informatičke kuće, a njihove su plaće znatno više od prosječne plaće u Osječko-baranjskoj županiji (4200 kuna, nap.a.). To je novi čisti proračunski ulaz koji nije mogao biti planiran.

Također, i nekim etabliranim tvrtkama nisu sjedili prekriženih ruku. Primjerice, na razini Žito grupe došlo je do povećanja ukupne mase plaća u 2016. u odnosu na 2015. godinu za 10,61 posto.