Ministarstvo financija u ponedjeljak je u Londonu privelo kraju posao oko izdanja euroobveznica kojima će se refinancirati dug po petogodišnjim dolarskim obveznicama (s valutnim swapom) koje na naplatu stižu za nešto više od mjesec dana.

Do zaključenja Poslovnog dnevnika službeni rezultati nisu bili objavljeni, ali prema neslužbenim informacijama, novo izdanje je veličine 1,25 milijardi eura i na rok od 10 godina. To je nešto više od skore obveze po isplati dospijevajućeg duga, a koja je zbog valutne zamjene pri izdanju znatno manja od (današnje protuvrijednosti) 1,5 mlrd. dolara te će stajati 1,14 mlrd. eura (oko 8,6 mlrd. kuna). Istodobno, iznos izdanja nešto je manji nego što su iz Ministarstva fiancija potkraj prošlog tjedna.

Neslužbeno se, naime,  ciljalo na 1,5 milijardi eura. Iako su investitori tijekom upisa u knjigu obveznica iskazali gotovo dvostruko veću potražnju od toga, struktura potražnje očito je cjenovno bila takva da bi toliki iznos stajao nešto više od na kraju postignutog prinosa od 3,18 posto. Ta cijena proizlazi iz konačno utvrđenih 230 baznih poena iznad mid-swapa, što je nešto niže od indikacija na početku upisa. Ostvareni prinos ujedno je i malo viši od onoga koji je zadovoljio kupce posljednjeg izdanja na domaćem tržištu. Na eurskom tržištu u novije se vrijeme, dijelom i zbog političkih neizvjesnosti u više zemalja Europske unije, bilježi blagi rast traženih prinosa, o čemu govori i primjer cijene njemačkog duga na koji su prinosi danas oko 0,5 posto, dok su početkom godine bili na 0,2 posto.

Ipak, premda se prilikom refinanciranja stari dug samo mijenja novim, za Hrvatsku će ova operacija značiti osjetno niže troškove servisiranja duga. Jer, obveznice iz 2015. godine, koje idući mjesec stižu na naplatu, nosile su gotovo duplo veću kamatu – 6,25 posto. Na više od 9,3 milijarde kuna protuvrijednosti novih euroobveznica godišnji trošak kamata bit će oko 300 milijuna kuna. Dakle, zamjena duga jeftinijim značit će stotine milijuna kuna manje troškove kamata.