Zrakoplovna industrija Soko Mostar primjer je za izučavanje industrijske i gospodarske povijesti Hercegovine, prije Sokola Hercegovina je gotovo u potpunosti živjela od poljoprivrede, stočarstva i trgovine, a Soko je označio početak industrijskog razvoja.

Poslijeratna propast tog nekad najveće i najvažnije hercegovačke kompanije u skladu je s ekonomskim urušavanjam šireg prostora BiH, piše portal Klix.ba. Tvornica je izgrađena 1949. godine i u sljedećem razdoblju proizvodila je čak 16 svojih tipova vojnih zrakoplova, ali i helikoptere te raznu vojnu opremu. Na temelju vojne industrije razvijan je civilni sektor, tvornice transmisija, klima uređaja, kompresora, montažnih konstrukcija, izgradnje objekata i drugo, a proizvodnja se širila na okolna mjesta.

Na vrhuncu razvoja Soko Mostar, samo u vojnom dijelu zapošljavao je sedam tisuća radnika, a ukupno više od deset tisuća.  Za Soko su radile brojna tvrtke iz tadašnje Jugoslavije, a tvornica je izravno proizvodila i za najveće proizvođače zrakoplova poput Boinga, Douglasa, British Aerospacea, Airbusa, Dassault Aviationa, De Havilland Canada, Sikorsky i mnogi drugi. Zrakoplov J-22 Orao razvijan je u saradnji s rumunjskom kompanijom INCAS, a uspješan projekt helikoptera Gazelle s franckusim Aérospatialeom doveo je Soko do vrhova vojne industrije. Sve to praćeno je visoki standardima kvalitete i certifikatima o kojima današnje BiH tvrtke mogu samo sanjati, navodi Klix.ba. Mnogi zrakoplovi i danas lete, a civilni sektor radio je s gotovo cijelim svijetom.

Početkom rata u bivšoj Jugoslaviji dio tehnike odvukla je JNA, ali su sačuvani dijelovi proizvodnih kapaciteta i ljudski kapital, ali ništa od toga nije iskorišteno. Iz današnje situacije može se ustvrditi da je ostala industrijska osnova koja je sigurno mogla biti temelj jedne velike ili mnogo malih tvrtki metalne industrije. Međutim, od toga nema ništa.  Novi Soko trebao se biti temeljiti na kadrovima iz metalske industrije, ali s modificiranim proizvodnim programom, međutim ideja nije zaživjela. Soko je, na krju, postao sajmište i mjesto za iznajmljivanje poslovnih prostora. 

Metalna industrija

Propala obnova kompanije
"Sindikat je govorio da je nemoguće obnoviti cijelu tvornicu, da bude kao kada je u matičnoj tvornici radilo šest tisuća radnika, ali da se mogla napraviti metalna industrija s polovinom kapaciteta, samo nije bilo političke volje. Postajali su kadrovi koji su u metalnoj industrije mogli realizirati sve što se zamisli. Tada smo govorili – dok imamo kadrova, možemo sve, a sada nemamo ništa. Iskustvo me uči, da bi se stvorio kvalitetan VKV majstor trebalo je od 10 do 12 godina iskustva, za inženjera 8 do 10 godina", kaže Salko Džoklo, bivši predsjednik sindikata.