Croatia Airlines je zbog širenja mreže odredišta za ovogodišnju sezonu unajmila dva mlažnjaka sa 100 sjedala tipa CRJ1000, a zrakoplovi toga kapaciteta u skladu su s planovima razvoja tvrtke i trebali bi upotpuniti postojeću flotu, doznaje Hina iz Croatia Airlinesa.

Na pitanje je li najam dvaju mlažnjaka sa 100 sjedala naznaka budućeg smjera u redefiniranju i obnovi flote i zašto bi takvi zrakoplovi bili pogodni za Croatia Airlines, iz kompanije odgovorajaju da su zrakoplovi sa 100 sjedala unajmljeni za ovogodišnju sezonu zbog povećanog opsega letenja, a koristit će se ne samo na novim linijama, nego i na drugim rutama u ljetnom redu letenja.

Zrakoplovi takvog kapaciteta, u skladu s razvojnim planovima tvrtke, planiraju se uvesti u flotu kao dodatak postojećoj floti Airbusa i Dash 8- Q400, dakle kao treći tip zrakoplova u floti, kažu u Croatia Airlinesu.

Objašnjavaju da bi se tako premostila razlika u kapacitetu zrakoplova Airbus, koji imaju 144, odnosno 172 sjedala, te zrakoplova Dash 8-Q400 kapaciteta 76 sjedala.

Uvođenjem trećeg tipa zrakoplova u flotu (100 seatera) dodatno će se optimizirati cjelokupna flota, a istodobno će se omogućiti još bolja prilagodba kapaciteta na hrvatskom tržištu koje je izrazito sezonalnog karaktera, kažu u domaćem avio-prijevozniku.

Širi se mreža odredišta

Croatia Airlines u svibnju uvodi letove na četiri nove destinacije – iz Zagreba za Stockholm, Oslo, Helsinki i Bukurešt.

U kompaniji kažu da je uspješan završetak programa restrukturiranja u 2015. godini omogućio širenje mreže odredišta, što je učinjeno uvođenjem četiri nove linije u 2016. i 2017., pa je u razdoblju od godine dana putnicima ponuđeno osam novih međunarodnih linija – lani su uvedene linije za Lisabon, Milano, Sankt Peterburg i Prag.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

"Ove godine uvode se izravni letovi iz Zagreba u Stockholm, Oslo, Helsinki i Bukurešt, što je rezultat internih analiza i istraživanja tržišta, koje su pokazale značajan potencijal skandinavskog i rumunjskog tržišta", kažu u Croatia Airlinesu.

Dodaju da su komercijalni i prometni pokazatelji na letovima za Lisabon, Prag, Milano i Sankt Peterburg na očekivanoj razini za prvu godinu prometovanja, a booking za letove na tim linijama u ovogodišnjoj sezoni dodatno potvrđuje činjenicu da je to bila opravdana poslovna odluka, jer su predbilježbe za putovanja na nekim od navednih linija već sada dostigle istu razinu kao i tijekom cijele lanjske godine.

Pored toga, od sredine travnja ponovno se uvode brojne sezonske linije iz najvažnijih europskih odredišta prema Hrvatskoj, kao što su letovi iz Atene, Barcelone, Nice, Venecije, Düsseldorfa, Lyona i drugih europskih tržišta važnih za hrvatski turizam. Tijekom ove sezone zrakoplovi tvrtke letjet će u 39 odredišta na 24 tržišta.

Očekuju nastavak pozitivnog trenda poslovanja

Općenito uzevši, u Croatia Airlinesu ocjenjuju da se u Hrvatskoj, nakon nekoliko godina recesije, osjeća blagi oporavak gospodarstva i tržište zahtijeva nove 'leisure' destinacije, pa očekuju da će mnogi putnici iz Hrvatske i s novih tržišta, još više putovati Croatijinim zrakoplovima.

"Nakon četiri uzastopne godine u kojima smo zabilježili neto dobit, pozitivan trend financijskog poslovanja očekujemo i u ovoj godini. Dakako, uz uvjet da civilno zrakoplovstvo ne bude izloženo negativnim utjecajima, kao što su rast cijena mlaznoga goriva, terorizam ili neki drugi negativni čimbenici", kažu u Croatia Airlinesu.

S obzirom da je Upravno vijeće CERP-a sredinom veljače prihvatilo prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i zadužilo CERP predložiti NO-u imenovanje Krešimira Kučka za člana Uprave na najviše šest mjeseci, pri čemu mandat počinje 2. ožujka ove godine, na upit je li Kučko i dalje predsjednik ili samo član Uprave te predviđaju li se promjene u korporativnoj upravljačkoj strukturi, iz tvrtke odgovaraju da je Krešimir Kučko predsjednik Uprave, a da su eventualne promjene vezane za upravljačku strukturu u nadležnosti većinskog dioničara odnosno Vlade.