Sve se više čini da Hakom juriša prema vlastitoj propasti i da mu u tome nitko ne mora pomoći. Dobro mu ide i samom. U telekomunikacijama je već stvorio dovoljno neprijatelja među investitorima nezadovoljnima načinom na koji regulira tržište.

Izvori bliski Vladi, kada pričaju o Hakomu, ističu da je u sukobu interesa, jer se financira od operatera, a onda tim istim operaterima kroji pravila igre. Nešto slično kao HNB s bankama, prije nego je Hrvatska ušla u EU, i bila prisiljena ocjenu tržišnog natjecanja banaka prenijeti Agenciji za tržišno natjecanje. Stoga ne bi trebalo čuditi ako do kraja godine Sabor odluči da će Hakom postati korisnik proračuna, a novac koje mu sada uplaćuju operateri ubuduće će prvo ići u proračun. Dogodi li se, to bit će to kraj današnjeg Hakoma, kako po broju zaposlenih tako i po visini njihovih plaća i imovini s kojom raspolaže.

Hakomovo hvalisanje
Nema Hakom problem samo s Ministarstvom prometa i njegovim ministrom Olegom Butkovićem iz HDZ-a već i s njegovim koalicijskim partnerom Mostom, koji je frontu prema Hakomu otvorio u prosincu kad je inzistirao da "regulator spriječi manipuliranje cijenom gradnje optičke infrastrukture". U pozadini je i dalje pitanje upravljanja nad dvjesto milijuna eura EU sredstava za izgradnju pristupne i agregacijske optičke infrastrukture u Hrvatskoj, ali najnoviji statistički podaci o stanju na telekomunikacijskom tržištu, a s kojima se u četvrtak pohvalio Hakom, nimalo mu ne idu u prilog. Hakom se hvali da su u 2016. porasli prihodi i ulaganja na telekomunikacijskom tržištu u Hrvatskoj te da je to potaknulo rast broja priključaka brzog interneta.

Međutim, već i iole detaljniji pregled te Hakomove statistike, kao i rezultati za 2016. godinu najvećih telekom operatera, jasno ukazuju da je do tog rasta došlo isključivo zbog dva razloga od kojih niti jedan dugoročno ne zvuči kao zgoditak za građane i tvrtke. Prvi je da je Vipnet pojačao investicije u brzi internet i tako pritisnuo Hrvatski telekom da i on više investira, čak unatoč tome što je HT posudio velika sredstva svojoj matici Deutsche Telekomu.

Znači Vipnet je zapravo potaknuo cijeli sektor da lani poveća investicije. Vipnet je lani svoju hibridnu koaksijalno-optičku mrežu proširio tako da pokriva 430 tisuća kućanstava, a pri tome je broj korisnika brzog interneta u četvrtom tromjesečju povećao za rekordnih 67,1 tisuću na njih 284,9 tisuća. Usto je kupio Metronet te tako dobio dodatnu optičku mrežu koja pokriva 67 gradova i 85 posto poslovnih subjekata. To je taj pritisak zbog kojeg i HT investira više nego prije. Drugi razlog zašto taj rast nalikuje uspjehu s figom u džepu je što je njegova struktura u segmentu brzog interneta, znači onom djelu gdje se stvara najviše nove vrijednosti, takva da sugerira da hrvatsko telekomunikacijsko tržište sve brže srlja u duopol HT-a i Vipneta. Zbog duopola i činjenica da on donosi nerealno visoke cijene inzistiralo se da u Hrvatsku dođe i treći mobilni operater.

Istiskivanje trećeg
Hakomova statistika pak pokazuje da regulator ne čini dovoljno da bi na fiksnom tržištu zadržao ijednog nacionalnog konkurenta HT-u i Vipnetu. Znači osim HT-a i Vipneta nitko drugi, izuzev malih lokalnih igrača neće nuditi usluge brzog interneta, što je već sada problem. U padu su tako sve usluge koje bi asocirale takvu konkurenciju poput xDSL-a preko lokalne petlje. Dodatno je, izgleda, Hakom stvorio i ugodno okružje u kojem HT i Vipnet mogu istiskivati trećeg mobilnog operatera. Korištenje tzv. 4D paketa, koji uključuju prodaju svih fiksnih usluga u paketu s mobitelom, a podsjetimo Tele2 nema fiksne usluge, raslo je lani 170 posto. Hakomu zato ne trebaju ni HDZ ni Most, jer si sam uništava smisao postojanja. Imati regulatora tržišta koji bi nadzirao tržišno natjecanje dvije tvrtke – to zvuči kao vic.