Za Erste banku kriza je završila – austrijski zajmodavac objavio je rekordnu dobit od 1,26 milijardi eura.

Na konferenciji za novinare povodom objave rezultata za prošlu godinu jučer u Beču Uprava predvođena čelnikom Andreasom Treichlom nije krila zadovoljstvo postignutim rezultatom. Rekordna dobit – za trećinu viša nego 2015. –  ostvarena je prije svega zbog manjih troškova uslijed značajnog poboljšanja kvalitete kreditnog portfelja. Naime, na razini grupe udjel loših kredita pao je ispod pet posto, konkretno na 4,9 posto. Erste sada u svih sedam država u kojima posluje bilježi 6,7 milijardi eura težak portfelj loših kredita. Za usporedbu, godinu ranije loši krediti vrijedili su 9,3 milijarde eura i imali su udjel iznad 7 posto. Udjel loših kredita najviše je smanjen u Rumunjskoj i Mađarskoj gdje su doslovno prepolovljeni.

Rumunjska podružnica bilježi pad sa 20,2 posto na 11,8 posto, a mađarska sa 18,7 na 9,7 posto. Rumunjski Erste tako bilježi najveći udjel, a slijedi ga hrvatska podružnica sa 11,2 posto. U Hrvatskoj je udjel godinu ranije iznosio 15,3 posto. No, Hrvatska je uz Mađarsku izdvojena kao svijetli primjer država u kojima je najviše pao trošak rezervacija. U našem slučaju, radi se o smanjenju sa 167 milijuna eura na 48 milijuna eura. Operativni prihod Erstea smanjen je blagih 1,2 posto na 6,7 milijardi eura ponajviše zbog smanjenja neto prihoda od kamata za 1,6 posto na 4,4 milijarde eura. Pad prihoda od kamata izravna je posljedica okružja niskih kamatnih stopa. Iako je Erste ukupno povećao depozite za 10 milijardi eura na 138 milijardi eura, Andreas Treichl je mišljenja kako će banka morati stvoriti investicijske prilike za srednju klasu jer će niske kamatne stope potrajati još neko vrijeme.

"To neće biti jednostavan zadatak jer se tiče i financijske pismenosti. Ako živite u zemlji gdje političari govore da je svako ulaganje špekulacija, teško je prodati proizvod s višim prinosom", kaže prvi čovjek Erstea. Osim štednje, poraslo je i kreditiranje banke za gotovo 4 posto, pa ukupni kreditni portfelj sada vrijedi 130,7 milijardi eura. "Najboljim učenicima" u ovom segmentu proglašene su Austrija, Češka i Slovačka. Kreditiranje u Hrvatskoj je smanjeno sa šest na 5,8 milijardi eura, ali je rezultat hrvatske podružnice ocijenjen kao "stabilan".  Treichl  je posebno istaknuo činjenicu da je adekvatnost kapitala na gotovo 13 posto, pa je od financijske krize 2008. banka dvostruko kapitalno jača.