Privilegirani gradovi i područja bili su središnja tema druge panel diskusije posvećene decentralizaciji i razvojnoj ulozi županija, a u skladu s time i nužnost nacionalnog i političkog konsenzusa bez kojeg nema rješenja trenutne situacije. Hrvatska je zapravo podijeljena na tri cjeline, promatrano organizacijski i s financijskog aspekta, naglasio je župan Međimurske županije Matija Posavec.  "Kad manji grad ljeti samo na naplati parkinga zaradi iznos nečijeg gradskog proračuna to dovoljno govori da nemaju svi jednake šanse.  

Država ima najveću moć u raspodjeli novca koji se ne poklapaju uvijek s kriterijima potreba. Efikasnost bi, pak, stvorila povjerenje i konkurentnu radnu snagu i takva država može ići naprijed. U Međimurskoj smo županiji, recimo, vojne objekte prenamijenili i iskoristili, u njih uložili i stavili u funkciju. Regionalna i lokalna samouprava, dakle, bolje raspolaže s onime što joj država da u ingerenciju", poručio je. Kako je naglasio zagrebački župan Stjepan Kožić, sveobuhvatna i funkcionalna reforma ustroja je nužna jer se problemi na lokalnoj razini rješavaju kvalitetnije nego na državnoj. 

Vrijeme je za slogu
"Izgubili smo više od milijardu kuna, po formuli koja je donijela više obaveza, a manje novca. Trebamo popraviti odnose s našim obrtnicima i poduzetnicima, možemo preuzeti katastar i gruntovnicu, kao i centre za socijalnu skrb. Trebaju nam značajne reforme jer mi na mikro – razini možemo državu povući prema naprijed. Demokracija postoji, a očekujem i da će različite političke opcije biti složne ako se zahtjevi i potrebe dovoljno jasno artikuliraju", kazao je Kožić.  Svaka porezna reforma lokalnoj i regionalnoj samoupravi oduzimala je dio novca, složio se Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije.

"Država je troma, na lokalnoj se razini stvari rješavaju puno efikasnije. Danas zbog toga imamo situaciju da sjeverozapadni dio Hrvatske ima najveći postotak zaposlenosti, daje najviše olakšice poduzetnicima i obrtnicima te najviše uloženih sredstava u infrastrukturne projekte, a paralelno s time i najniže plaće. Kad je potrebno, smijemo se zadužiti do 20 posto izvornih prihoda, a oni se, dakle, neprekidno smanjuju. Uslijed toga ne možemo povisiti plaće, pa ni zadržati naše najbolje ljude. U takvim se uvjetima postavlja i pitanje ima li smisla prijavljivati projekte koje ne možemo sufinancirati. Tako da je decentralizacija nužna što potvrđuje podataka da od kad smo preuzeli i na svoju razinu spustili građevinske dozvole, stvari su krenule na bolje. Najbolje poznajemo vlastite potrebe i mogućnosti", pojasnio je Kolar. 

U raljama birokracije
Pojedina zemlja može biti razvijena samo onoliko koliko su razvijeni svi njeni dijelovi, napomenuo je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, požalivši se na problematičnu birokratiziranost sustava. "U Zaprešiću unatrag 20 godina nitko nije dao otkaz, a gotovo da ga nitko nije ni dobio. Takve situacije još su očitije u višim instancama centraliziranih država koje još karakterizira i nerazmjer fiskalne moći.

Temeljni problem hrvatskog gospodarstva upravo je nedonošenje odluka i primjeri kada se odgovori od države čekaju se i do sedam mjeseci. Zbog jednog takvog slučaja, a neriješenih pravno imovinskih odnosa 14 kvadrata državnog zemljišta, gotovo smo izgubili značajnu investiciju", upozorio je gradonačelnik.