U drugom dijelu 2016. godine materijalizirala se većina političkih rizika u vidu odluke Velike Britanije o napuštanju Europske unije, pobjedi Trumpa kao relativno kontroverznog kandidata na američkim predsjedničkim izborima te odbijanja prijedloga o reformi senata u Italiji.

Pritom su implikacije na tržištima bile minimalne. Štoviše, u nedavnom razdoblju smo unatoč spomenutim zbivanjima svjedočili rastu indikatora sentimenta vodećih svjetskih ekonomija na najviše razine u zadnjih nekoliko godina, stope rasta istih su dominantno revidirane naviše, na tržištima vlada optimizam te su investitori skloniji preuzimanju rizika. Ipak unatoč znatno boljoj makroekonomskoj slici, slika nije tako ružičasta jer pred nama stoji niz političkih, po tržišta potencijalno negativnih događaja u tekućoj godini. Naime, u Francuskoj su na rasporedu predsjednički izbori 23. travnja gdje na popularnosti sve više dobiva kandidatkinja Marine Le Pen koja će prema trenutnom stanju anketa izgledno ući u drugu rundu izbora. 

Protekcionističke mjere
Naime, ukoliko dođe do pobjede Le Pen posljedice će izgledno prelaziti granice Francuske budući da se ona zalaže za snažno jačanje vojske i policije kako bi se vratila kontrola nad izbjeglicom preplavljenom Francuskom, dok se nekoliko ključnih točaka njezinog programa ne bi moglo provesti sve dok je Francuska dio EU. Potonje uključuje nametanja protekcionističkih mjera od kojih neke uključuju plaćanje nameta na zapošljavanje stranaca te dodatan porez od 3% na sva uvozna dobra. U Italiji parlament će 27. veljače početi raspravu o pripremi izbornog zakona za nove izbore, a koja bi s obzirom na nedavna zbivanja izgledno mogla dodatno pojačati već ionako visoku političku nestabilnost u zemlji gdje jačaju populističke i anti-EU stranke. 

Pojačana volatilnost
Populisti i euroskeptici dobivaju na popularnosti i u Nizozemskoj gdje je prema trenutnim anketama izgledno kako bi mogli odnijeti pobjedu na izborima 15. ožujka. Istovremeno, dok su tržišta neko vrijeme zaboravila na dug Grčke kao i probleme s njegovom otplatom, 7,4 milijardi eura koje dospijevaju u prvoj polovici godine a za koje Grčka nema sredstva svakako će biti dobar podsjetnik. Izgledi za oprost ili produljenje roka čine se prilično limitirani s obzirom da Grčka nije uspjela ispuniti reformske zahtjeve svojih kreditora. Istovremeno, u Kataloniji se sprema referendum za neovisnost koji bi se trebao održati najkasnije u rujnu. Ukoliko uz sve to dodamo i izbore u Njemačkoj, kao i neizvjesnosti vezane uz buduće Trumpove mjere u SAD-u nesumnjivo je kako pred nama stoji jedna izazovna godina.

Ipak, za razliku od početka 2016. godine kada su tržišta snažno reagirala na slabljenje kineskog gospodarstva i predstojeći referendum u Velikoj Britaniji, mnogo snažnija makroekonomska slika sugerira kako je ekonomija ovaj puta spremnija na materijalizaciju nepovoljnih ishoda. Unatoč tome u prvoj polovici godine možemo očekivati pojačanu volatilnost i nesigurnost na tržištima kao i bježanje u sigurnu imovinu dok neizvjesnosti ne iščeznu. Potonje bi pritom moglo biti djelomično neutralizirano u slučaju da Trump u skorijem razdoblju pruži detalje planirane fiskalne ekspanzije, a koji idu u prilog snažnijem rastu.