Ministarstvo pravosuđa RH u 2016. je čvrstom financijskom disciplinom u materijalnom poslovanju isplatilo sve dugove, što je presedan nakon dugog niza godina i raskid s praksom prenošenja u prosjeku po 100 mil. kuna na iduću godinu. To znači da više neće biti ovrha prema MPRH zbog neisplaćenih troškova za obrane po službenoj dužnosti, vještake i slično, poručio je ministar pravosuđa Ante Šprlje. Govoreći o rezultatima u prošloj godini Šprlje nije zanemario ni pitanje dnevnica. Naime, za 40%, tj. za 600.000 kuna u tom su resoru smanjeni troškovi za putovanje, smještaj i dnevnice.

U uvjetima stezanja remena lani se potrošilo 35 milijuna kuna manje proračunskih sredstava, ali je rezultat sudbene vlasti za 10% bolji.

“Ovo je solidan rezultat, ali smo i dalje peta ili šesta zemlja EU gledajući odozada. Kaskamo za europskim prosjekom i inzistirat ćemo na poboljšanju učinkovitosti”, kaže ministar.

Cilj mu je u ovom mandatu uvesti hrvatsko sudstvo u društvo najboljih članica EU, što podrazumijeva i pune ruke posla za administraciju i 1830 sudaca, čiji se broj smanjuje, dok broj novih predmeta stalno raste. U 2016. ih je primljeno gotovo 1,3 milijuna, ili 45.000 više nego u 2015. No, riješeno ih je 50-ak tisuća više nego 2015., tvrdi Šprlje ističući da je “ponovo podignuta učinkovitost sustava u odnosu na pad 2014. i 2015.”.

Uz iznimku Visokog upravnog suda, koji je zbog izmjene nadležnosti i dalje najneučinkovitiji, svugdje su bolji indikatori učinkovitosti, a to su broj zaostataka i trajanje sudskog postupka. Posljednja brojka je 509 tisuća neriješenih predmeta na početku 2016., dok sudski postupci u prosjeku traju za 12% kraće i to u jednom stupnju iznosi 139 dana. Najveća postignuća lani je imao Vrhovni sud RH koji je riješio čak 44% više predmeta nego preklani, što se objašnjava promjenama u organizaciji rada, a ima 17.100 zaostataka te je za 35% skratio prosječno trajanje postupaka – na 564 dana. U korak s time ide i Visoki trgovački sud. Lani ga je EK prepoznala kao problematično područje pravosuđa, a sad je potporom VTS-u i zalaganjem njegovih djelatnika, prema Šprlji, ostvario značajno poboljšanje u radu. Naime, riješio je 3200 predmeta više nego 2015., za 20% smanjio zaostatke, a za 40% prosječno vrijeme trajanja postupka, što sad iznosi 464 dana, pa se postavlja pitanje kako.

Kako nam kaže predsjednik VTS-a Mario Vukelić, na VTS je upućeno na rad 12 sudskih savjetnika s drugih, manje opterećenih sudova, 8 sudaca s prvostupanjskih trgovačkih sudova te su popunjena 2 upražnjena sudačka mjesta.
“Ministarstvo pravosuđa odobrilo nam je i 200.000 kn za plaćanje prekovremenog rada sudskih savjetnika i službenika u 2016. Navedene mjere, uz pojačani angažman sudaca, sudskih savjetnika i službenika, dovele su do iskazanih rezultata”, kaže Vukelić.