Stagnirajuće ili spororastuće više nisu epiteti koji se koriste kada se govori o gospodarstvu eurozone.

Pomalo u tišini i "ispod radara" prošao je nedavni podatak koji pokazuje da je 19 europskih država koje koriste euro trenutno u mnogo boljoj ekonomskoj kondiciji od američkog gospodarstva. Prema prošlotjednoj objavi europskog statitčkog ureda Eurostata, BDP eurozone u četvrtom je tromjesečju prošle godine porastao 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a 1,8 posto u odnosu na godinu ranije. To je i već 14. uzastopni kvartal u kojem se bilježi gospodarski rast. Za cijelu prošlu godinu BDP u eurozoni porastao je 1,7 posto. 

Pretekli Ameriku
Suhoparni statistički podatak otkriva mnogo više ako se zna da je Europa tako pretekla Ameriku prvi puta nakon izbijanja globalne financijske krize 2008. godine. Naime, američko je gospodarstvo lani raslo svega 1,6 posto, najsporije od 2011. godine. No, rast BDP-a samo je jedan u nizu pozitivnih znakova koji se trenutno vežu uz eurozonu. Stopa nezaposlenosti u prosincu je napokon pala ispod dvoznamenkaste brojke, pa je bez posla trenutno 9,6 posto radno sposobnog stanovništva.

U apsolutnom iznosu, u eurozoni je trenutno 15,6 milijuna ljudi bez posla što je 1,25 milijuna manje nego godinu ranije kada je stopa nezaposlenosti dosezala 10,5 posto. Time je bez posla najmanje Europljana od svibnja 2009. godine. Brzina otvaranja radnih mjesta najveća je u posljednjih devet godina, a poduzetničko raspoloženje na najvišoj je razini u šest godina. Sve u svemu, potpuni kontrast donedavnoj slici eurozone čiji je ekonomski oporavak najblaže opisivan kao "krhak". "I dalje sam zapanjen negativizmom prema Europi", ističe Erik Nielsen, glavni ekonomist UniCredita za Financial Times.

Cijene napokon rastu
Naime, dio ekonomista je uvjeren kako se na eurozonu negativno odražava pesimistični narativ kada se govori o njezinoj ekonomskoj izvedbi u odnosu na SAD. Erik Nielsen ističe statističke podatke koji govore da je u posljednjih deset godina prosječni ekonomski rast u eurozoni iznosio 1,9 posto što nije značajno lošiji rezultat od američkih 2,4 posto.

No, europski rast mnogo će izraženije osjetiti veći broj kućanstava, dodaje Nielsen, jer nejednakost u Europi raste sporije nego u Americi. No, možda i najznačajniji uspjeh ostvaren je na području rasta cijena. Problem deflacije mučio je Europsku središnju banku (ECB) godinama, a lijek nije pronađen ni u golemom ubrizgavanju novca u ekonomski krvotok. No, rast cijena energenata lansirali su i stopu inflacije. Nakon prosinačkih 1,1 posto, u siječnju je inflacija ubrzala na 1,8 posto, vrlo blizu cilju ECB-a od dva posto. Iako dio analitičara smatra da bi zbog toga ECB trebao razmisliti o smanjenju monetarnih poticaja, središnja banka eurozone sugerira da o tome nema govora.
 

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret