Slovenskim skijalištima, koja godišnje posjećuju i deseci tisuća hrvatskih skijaša, ove zime više od snijega nedostaje novac, sredstva za nužna ulaganja u žičare odavno su presušila, a mnogi zimski centri se bez velikih investicija jedva održavaju na životu i prodaju se.

Od 2004. godine, slovensko Ministarstvo gospodarstva je iz slovenskog proračuna, kao i iz Bruxellesa, izdvojilo za ulaganja u žičare gotovo 24 milijuna eura, čemu treba dodati 13,6 milijuna eura uloženih u smještajne kapacitete skijališta, piše ljubljanski Dnevnik. Gotovo dvije trećine javnog novca za žičare iskoristili su vlasnici kasnije propalog Sportskog centra (SC) Pohorje i s njim povezanih tvrtki, dok je više od polovice državnog ulaganja u smještajne kapacitete otišlo tvrtkama u Mariboru, Ribnici i Slovenj Gradecu, kojima je vlasnik SC Pohorje. 

Koncesija neuspješnoj tvrtki
Tu je kompaniju od ožujka 2014. preuzela slovenska loša banka, jer je dvjema bankama dužna 52 milijuna eura. Od listopada iste godine, tvrtka je u stečaju.  Slovenska država je samo za izgradnju šestosjedne žičare Pisker na Arehu dala 2,9 milijuna eura, a vrijednost cijele investicije procijenjena je na 8,5 milijuna eura. Sada stečajni upravitelj tu žičaru na javnoj dražbi prodaje za 2,3 milijuna eura, a na prvoj dražbi nije bilo zainteresiranih. Općina je sa svojim javnim poduzećem Marprom nedavno zaključila ugovor o koncesiji na 15 godina za upravljanje žičarom i skijaškim stazama na Pohorju. Marprom je upravljao žičarom na Pohorju posljednje dvije godine, a u sezoni 2015./2016. poslovao je s gubitkom od 183.000 eura, rečeno je Dnevniku iz agencije za odnose s javnošću Miha Rubin.

Važnost ljetne sezone
U lošoj banci i stečaju završio je također i Planinski turistički centar Kope (GTC), koji je, kako navodi Dnevnik, također u vlasništvu "mariborskih skijaških hazardera". Kope su bankama dužne 8,3 milijuna eura, a stečajna upraviteljica Simona Goriup skijalište iznajmljuje dok se ne pronađe kupac. Najam za ovu zimu bez PDV-a iznosio je 54.000 eura. jednako kao u mariborsko Pohorje niti u Kope prošlih godine ništa nije uloženo. "U stečaju čuva se vrijednosti žičare, operativni sustavi se održavaju. Bez najmoprimca vrijednost centra bila bi znatno smanjena. Sudu sam već predložila prodaju, ali s vjerovnicima još usklađujemo pojedinosti", rekla je Simona Goriup.

Vogel je jedno od rijetkih slovenskih skijališta koje uspješno posluje. "Svake godine rastu prihodi i dobit, 2015. godine dobit je iznosila oko 230.000 eura, prošle godine barem još toliko, uglavnom zbog snažne ljetne sezone. Samo uz zimski turizam ne bi mogli raditi pozitivno", objašnjava Boštjan Mencinger, predsjednik uprave tvrtke Žičare Vogel. Vogel je također proširio ponudu jer su svi restorani u vlasništvu skijalište, čemu je dodan i smještaj. O kupovini skijaškog hotela na Voglu, koji je još uvijek u vlasništvu mutnog poduzetnika Zmage Pačnika, zasad ne razmišljaju, a zbog nedavnog požara u hotelu Jezero na Bohinjskom jezeru došlo je do smanjena broja gostiju, prema procjeni čak stotinjak dnevno.

Kanin je posljednji skijalište koja je država pomogla financijski. Prošle godine je slovensko Ministarstvo gospodarstva Općini Bovec uplatilo nešto manje od 5,6 milijuna eura pomoći za 5,9 milijuna vrijedno ulaganja u rekonstrukciju kaninske žičare. Budući da je u siječnju 2013. godine to skijalište zatvoreno, osiromašena tvrtka ATC Kanin otišla je u stečaj u lipnju 2013. godine. Skijalište Golte 2015. bilo je u minisu većem od 600.000 eura, Velika planina bilježi gubitak od 112.000 eura, a Hotel Cerkno čak 3 milijuna eura.