Marketinški stručnjaci trebali bi se zamisliti nad činjenicom kako je većina njihova rada potpuno uzaludna.

Naime, najnovije istraživanje pokazuje kako potrošači uopće ne bi primijetili, a ni marili, kada bi 74 posto svjetskih brendova – jednostavno nestalo. Do tog je rezultata došlo istraživanje pod nazivom "Smisleni brendovi" američke tvrtke Havas Media Group koje je provedeno na 300.000 ispitanika u 33 države, a obuhvatilo je 1500 brendova iz 15 različitih industrija. No, postotak brendova čije je postojanje za potrošače potpuno irelevantno nije jedini poražavajući podatak za marketinške odjele kompanija.

Previše komunikacije ubija
Naime, 75 posto ispitanika očekuje od brendova da više doprinesu kvaliteti života potrošača, no samo 40 posto vjeruje da brendovi to i čine. K tome, 60 posto smatra kako je sadržaj koji brendovi donose loš, irelevantan ili ga uopće nema. Da bi sadržaj brenda trebao zabaviti, pružiti rješenje ili stvoriti iskustvo smatra 84 posto ispitanika. Kako je za CNBC pojasnio Dominique Delport, direktor Havasa, tako snažno potrošačko odbijanje brendova posljedica je pretjerane komunikacije, odnosno oglašavanja. "Preopterećeni smo brendovima i mogućnostima, pa potrošači vrlo jednostavno mogu pronaći alternativu.

Previše komunikacije ubija komunikaciju, pa brendovi moraju biti smisleni za potrošače", smatra Delport. Naime, u svijetu u kojem se dnevno pošalje 500 milijuna tvitova, napiše 4,3 milijarde postova na Facebooku te objavi 500 milijuna sati videa na Youtubeu prosperirati mogu samo brendovi koji uspostave smislenu vezu s potrošačima. Prema istraživanju Havasa, to su Google, PayPal i WhatsApp kao vodeći trojac, a tu su još i Mercedes i BMW, zatim trgovci Ikea, Amazon i Walmart, pa brendovi široke potrošnje kao Nivea, Gillette i Kelloggs.  

Jednostavni i besplatni
"Ako pogledate ljestvicu, na vrhu su tehnološki brendovi jer čine život jednostavnijim i u pravilu su besplatni", dodao je Delport. Osim što bi trebao život činiti jednostavnijim, Delport smisleni brend definira kao onaj koji k tome ima pozitivan utjecaj na zajednicu, pruža vrijednost za novac te je funkcionalan. Gledano po industrijama, takvi brendovi najviše se mogu naći u turističkoj industriji, zatim u sektoru trgovine, a slijedi prehrambeni sektor. Zanimljivo je da je tehnološki sektor označen kao deveta najsmislenija industrija, a na 10. je mjestu zdravstvena industrija. Da cijela priča o smislenosti brenda ima i praktičnu potvrdu pokazuje izvedba dionica takvih brendova na burzi. U posljednjih 10 godina njihove dionice u prosjeku su porasle 206 posto više od tržišta.