Iako je Grčka 18 mjeseci nakon dobivanja posljednjeg paketa financijske pomoći u malo boljem ekonomskom stanju, socijalna slika je katastrofalna, a što priznaje i Međunarodni monetarni fond (MMF) u najnovijem izvješću o toj državi. Kako navodi Financial Times, europski dužnosnici mogu biti zadovoljni što su se pojavili znaci poboljšanja u grčkom gospodarstvu. Prošle godine zabilježena su dva uzastopna tromjesečja rasta BDP-a, a ove godine predviđa se rast od 2,7 posto. K tome, turistička sezona donijela je više od 14 milijardi eura prihoda.

Devastirajuće djelovanje
Međutim, Grčka i dalje duguje 320 milijardi eura, gotovo dva puta više nego što vrijedi njezino gospodarstvo od 181 milijardu eura. Mjere štednje koje su nametnuli strani kreditori ne uspijevaju vidljivije smanjiti dug, ali zato devastirajuće djeluju na društvo. Nekoliko statističkih podataka pokazuju zastrašujuće stanje u jednoj europskoj državi u 21. stoljeću. Stopa nezaposlenosti iznosi 23 posto, a čak 44 posto mladih u dobi do 24 godine ne radi. Više od petine stanovništva živi bez osnovnih uvjeta, kao što je grijanje ili telefonski priključak. Više od 70 posto nezaposlenih ne uspijevaju podmiriti osnovne egzistencijalne potrebe.

Brzinu propadanja otkriva i podatak za 2015. godinu prema kojem je u ekstremnom siromaštvu živjelo 15 posto Grka, nasuprot svega dva posto u 2009. godini, pokazuje studija nevladine organizacije Dianeosis. "Situacija se pogoršava. Trenutno je najpotrebnija hrana. To pokazuje da je problem egzistencijalni, a ne u kvaliteti života", kaže za FT Ekavi Valleras, generalna upraviteljica humanitarne organizacije Desmos koja pomaže žrtvama krize. "Bez sumnje, Grčka je podnijela enormne žrtve da bi došla gdje je sada. Međutim, značajna postignuća u uravnoteženju proračuna, zatvaranju proračunskog manjka te poboljšanju fleksibilnosti tržišta rada uzela su visoku cijenu u društvu i testiraju njegovu izdržljivost", navodi se u rujanskom izvješću MMF-a.

Od mirovine živi cijela obitelj
Sve je češća situacija da od jedne mirovine najstarijeg člana koja se kreće oko 300 eura preživljavaju cijele obitelji. To potvrđuje i statistika. Iako u zemlji živi 2,7 milijuna umirovljenika ili četvrtina stanovništva, u čak 52 posto kućanstava mirovina je jedini prihod. No, pritisak i dalje raste. Naime, treći paket pomoći iz 2015. donio je novi val oporezivanja čime je dodatno sužen raspoloživi dohodak kućanstva. Porez na dodanu vrijednost povećan je na 24 posto.

Novouvedeni porez na nekretnine godišnje odnese po 650 eura iz četiri milijuna grčkih kućanstava. K tome, u ruralnim krajevima pribojavaju se da bi vlada Aleksisa Ciprasa ove godine mogla uvesti i porez na obradivo zemljište. Dodatnih milijardu eura trebale bi donijeti nove trošarine na kavu, cigarete, gorivo, pivo, telekomunikacijske usluge i automobile. I sve to nakon lanjskog rezanja mirovina i do 40 posto te 5,7 milijardi eura ušteda na plaćama za javne službenike. Prema tvrdnjama stručnjaka, grčki porezni sustav tradicionalno se oslanja na neizravne poreze koji jednako pogađaju i bogate i siromašne. "Porezno opterećenje izbrisalo je srednju klasu", kaže Thodoris Georgakopoulos, direktor Dianeosisa.