Nakon što je Europska komisija najavila da će hrvatskim proizvođačima terana omogućiti daljnje korištenje naziva te vinske sorte, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je da se zauzima za podizanje tužbe protiv EK.  

U EK ne vide razloga za obustavu postupka za donošenje spomenutog akta kojim bi se za Hrvatsku u označavanju njezina terana odobrio izuzetak od slovenske zaštite njenog kraškog terana. U zaštiti vinskih oznaka već napravljeno više desetaka takvih izuzetaka, a neke od njih iskoristila je upravo Slovenija.

"Odluka EK je odlična vijest, izvukli smo maksimum. Međutim, sad moramo ići i korak dalje. Ne treba promovirati sortu, odnosno teran, nego naš kraj, položaj, a to su bujski brežuljci – njih napokon treba zaštititi isto onako kao što smo  napravili s dingačem i postupom. Istra još uvijek nema niti jedan zaštićeni položaj", kaže Luciano Visintin, proizvođač terana kojeg je Decanter lani proglasio najboljim crnim vinom na svijetu. "Bujski brežuljci su najbolji položaj u Istri, pravi grand cru. Nije čudno što tu svoje vinograde imaju najbolji vinari kao što su Degrassi, Kozlović ili Cattunar…Tim imenom bi promovirali regiju i izdvojili se od loših terana s krasa. Eto nedavno je jedan veliki trgovački lanac kupio u talijanskom Laziju malvaziju po cijeni od pola eura za litru, i sada ju tu prodaje znatno skuplje, a kupci niti ne znaju što piju",Visintin.

Naravno, treba smisliti dobro ime, jer riječ 'brežuljci' stranci teško izgovaraju. "Da, pogoditi ime je 90 posto uspjeha! Kad bi se dogovorili da naše vino nazovemo recimo 'bijelo iz Buja', nikakve mogućnosti za takvu prevaru više ne bi bilo. Mi vinari moramo odrediti koje ćemo vino prodavati pod tom etiketom. Sorta nije bitna, pa tko zna od čega se radi chianti i da li je to ikoga briga?", kaže Visintin.  Zasad ne postoji neka ozbiljnija inicijativa da se bujski brežuljci zaštite, iako se skupina vinara prije par godina sastala po tom pitanju. "Nažalost još nismo toliko zreli", kaže ovaj nagrađivani vinar.