Odlične vijesti iz Ministarstva financija govore da je u prvih 10 mjeseci 2016. godine Hrvatska povukla 6,286 milijardi kuna i tako ostvarila najveći uspjeh od kada ima pristup sredstvima iz EU fondova. Uz pomoć 10,7 milijardi eura iz fondova Europske unije do 2020. godine, Hrvatska će graditi škole, bolnice, prometnice, ulagati u poduzetništvo, ruralni razvoj, kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, itd. No novac iz EU fondova nije zagarantiran već postoji cijeli proces koji korisnik mora proći kako bi povukao sredstva. Ovdje u pomoć priskaču konzultanti, a na korisnicima  je da se okruže onim konzultantima koji će im pomoći u ostvarenju njihovih ciljeva – uz po mogućnosti solidan omjer kvalitete i cijene.

Postoje dobri i loši konzultanti, kao što postoje dobri i loši zubari, automehaničari, odvjetnici, arhitekti, frizeri. Nikad ne možete znati koga ste uzeli, osim ako ne dođete putem preporuke ili ako provjerite nečije reference. Na potrošačima je da svojim izborom utječu na tržište tako da opstaju oni dobri i najbolji, dok se oni lošiji jednostavno ugase. Na odabir utječe mnogo faktora, a jedan od njih je i otkud dolazi tvrtka ili stručnjak. Kako smo svi mi samo ljudi, osim kvalitete i cijene, na odabir utječu i predrasude koje imamo. Neke zemlje su se tako brendirale pa ćemo zato, kupovati „njemačke“ automobile i strojeve, „švicarske“ čokolade i satove, „japanske“ fotoaparate i slično. Razlog zbog kojeg se često preferiraju inozemne kompanije i stručnjaci često je pretpostavka da je tuđe dvorište uvijek ljepše i bolje, kao što su nam često strana muzika i filmovi privlačniji i draži. Međutim u konzultantskom svijetu s toliko domaćih i stranih konzultanata, poduzeća su sada suočena s odlukom izabrati onog konzultanta koji će im donijeti profit i dodanu vrijednost poslovanju, a mjesta za pogreške nema. Gdje su tu hrvatski konzultanti?

Sociokulturno i geografsko okruženje zasigurno daje prednost domaćem stručnjaku koji je bolje upoznat sa jezikom, kulturom i situacijom u zemlji, te može bolje analizirati ono što je ključno za naše područje. Domaći konzultanti poznaju dobro sadržaj i događanja u državi te mogu promptnije odgovoriti na izazove zagušujuće administracije i promjenjive politike. Domaći stručnjaci često imaju institucionalno iskustvo s obzirom da je velik broj današnjih konzultanata i sam u jednom trenu svog profesionalnog razvoja proveo u tim institucijama, zbog čega mogu u svojim analizama i preporukama uzeti u obzir i pravila odnosno način funkcioniranja sustava koji nije nigdje formalno zapisan. Nadalje, iskustva iz drugih zemalja nisu nužno prenosiva na hrvatski kontekst i trenutak, a konzultant da bi opstao naučio je dobro „plivati“ u institucionalnim promjenama koje se događaju iz dana u dan. Domaće konzultantske tvrtke uglavnom su manje što daje personalizirani pristup klijentu gdje se Vaša organizacija neće izgubiti u masi klijenata. Poslovanje s manjom konzultantskom firmom daje osobni „dodir“ gdje je u obostranom interesu da posao bude kvalitetno odrađen. No, s druge strane, također je bitno da konzultant ima dovoljno kapaciteta u kvalitetnim ljudima radi dugotrajnog i sveobuhvatnog projektnog procesa. Greška domaćeg konzultanta košta više nego inozemnog  jer je njegovo tržište ograničeno, dok inozemnom je to regija ili Europa ili cijeli svijet. Reputacija je mnogo važnija domaćem konzultantu koji će svoju omašku skuplje platiti. Kako bi izgradili zajednicu i osnažili cijelo gospodarstvo na nama je da podržimo domaće konzultante kako bi stvorili stabilnu atmosferu i spriječili  odljev mozgova. No, na kraju, stručnjaka treba suditi po njegovom životopisu i referencama, a ne po tome jesu li mu 43 generacije iz Hrvatske, Bangladeša ili Frankfurta.

* Autor članaka je Ana Fresl, vlasnica i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o. (PJR) jedne od tri vodeće hrvatske tvrtke za EU konzalting, te višegodišnjeg partnera Sense Consultinga.