Vodeće društvo za upravljanje investicijskim fondovima, ZB Invest, odlučio se za osnivanje još jednog fonda s određenim rokom trajanja. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na prošlotjednoj sjednici dala je odobrenje ZB Investu za osnivanje i upravljanje fondom ZB COUL 2023.

Iz Hanfina rješenja dade se razaznati kako će se raditi o novčanom fondu s obzirom da će u najvećoj mjeri ulagati u kamatonosne instrumente, državne dužničke vrijednosne papire i depozite kod kreditnih institucija, a tek u manjoj mjeri u ostalu dopuštenu imovinu.  Po strukturi ulaganja ZB COUL ulagat će većinom u instrumente s fiksnim novčanim tijekovima, poput kamata po depozitima, isplate depozita, kuponi i dospijeća dužničkih vrijednosnih papira. "Prema podacima iz Prospekta Fonda, proizlazi da će se imovina većinom ulagati u dužničke vrijednosne papire Republike Hrvatske, Makedonije i Crne Gore, depozite kod kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj te manjim dijelom u ostale dopuštene vrste imovine", navodi se u Hanfinu rješenju.

Novi fond dominantno će biti izložen imovini denominiranoj u euru, a do 2023. namjerava ostvariti barem 5,5 posto prinosa. Iz ZB Investa ostali su nedostupni za pojašnjenje investicijske strategije te kakav interes ulagača očekuju za novi fond. Međutim, ovo nije prvi njihov fond s određenim rokom trajanja. Naime, ZB Invest  ranije je osnovao četiri ZB Future fondova s dospijećem do 2025., 2030., 2040. i 2055. godine.

Prema Hanfinu izvješću za studeni, u ta četiri fonda ZB Invest upravlja s 30,4 milijuna kuna. Za prošlu godinu ti su fondovi ostvarili prinos između 5,53 i 6,07 posto. No, osim ZB Investa, za osnivanje fondova s određenim rokom trajanja odlučili su se i Raiffeisen Invest te PBZ Invest. "Takvi se fondovi kreiraju za određenu tržišnu situaciju, poput višeg prinosa na određene obveznice ili više vrijednosti određene valute. U tom trenutku takvi fondovi mogu izgledati posebno atraktivno", tumači analitičar Hrportfolija Iztok Likar.