Bez štednje je danas mnogima gotovo nemoguće zamisliti odlazak u mirovinu ili planirati veće životne odluke poput kupnje stana ili automobila, a ponekad i ostvariti kratkoročnije ciljeve kao što je ljetovanje za cijelu obitelj. Možda, primjerice, na ljeto 2018. želite otputovati na neku daleku destinaciju ili 2020. godine djetetu platiti školarinu na uglednom sveučilištu? Za one koji si postavljaju takve ili slične ciljeve, a mogu izdvojiti određenu svotu novca, osim klasične štednje putem depozita u bankama ili direktne kupnje dionica, alternativa je ulaganje u investicijske fondove.

Upravo taj tip investiranja u posljednje je vrijeme "žestoka" konkurencija polaganju novca na štedne račune u bankama, jer su kamate na depozite već dulje vrijeme u silaznoj putanji pa je razumljiva dvojba mnogih koji se zbog toga  pitaju kako i kamo preusmjeriti svoj novac da bi se njegova vrijednost  oplodila i pritom, naravno, zaradilo više. Da u takvoj situaciji investicijski fondovi mogu biti idealno rješenje dokazuju i konkretni podaci. Imovina svih fondova u Hrvatskoj u protekloj je godini rasla više od 28 posto i premašila je zavidnih 17 milijardi kuna.

I sada dolazimo do pitanja koje su  prednosti ulaganja u investicijske fondove i kako to uopće činiti? U prvom redu to je potencijalno izdašnija zarada, odnosno veći prinos u istom razdoblju u odnosu na tradicionalnije oblike štednje. Naravno, bitno je znati da viši prinosi sa sobom u pravilu nose i više rizike. Drugo, imovinu fondova čini veći broj različitih financijskih instrumenata što umanjuje rizik od gubitka vrijednosti udjela. Naime, dođe li do većeg pada vrijednosti jednog financijskog instrumenta (primjerice dionice), to se ne mora odraziti u tolikoj mjeri na uspješnost cjelokupnog ulaganja jer su sredstva uložena u veći broj financijskih instrumenata. Među glavnim koristima ovakvog ulaganja je činjenica da o tržištima kapitala, dionicama i obveznicima ne morate gotovo ništa znati. Ulaganjem u investicijski fond novac ste povjerili fond menadžerima – stručnjacima koji taj posao rade za vas pa nema straha od početničkih grešaka koje vas mogu skupo stajati. Izuzetno je važna i činjenica da se u ovom obliku investiranja ulagati mogu manje svote novca, već i 100 kuna, a vlasništvo nad udjelima nije "oročeno" kao u banci, već ga u bilo kojem trenutku možete prodati i uzeti svoj novac.

Ulaganje u fondove zapravo je investicijska strategija koju krojite u skladu s ciljevima koje  u određenom razdoblju planirate postići. Naravno da su rezultati različiti ovisno jeste li se određene svote novca u vama prikladnim intervalima (redovito, neredovito, mjesečno, godišnje, kvartalno) spremni odreći na dvije, pet ili 30 godina. Računica je sljedeća: što dulje, to bolje. Zašto? Jer se dužinom ulaganja povećava vjerojatnost ostvarenja veće zarade nego kod klasične štednje. Na financijskim je tržištima relativno normalna pojava perioda u kojima određeni financijski instrumenti gube na vrijednosti i time svojim vlasnicima stvaraju gubitke. Međutim, duga povijest razvijenih tržišta je pokazala da se dugoročnim ulaganjem smanjuje vjerojatnost većih gubitaka.

I to je zapravo bit prvog koraka ulaganja u investicijske fondove –  definiranja cilja i vremenskog razdoblja za ulaganje. Tada slijedi drugi korak –  valja odabrati i vrstu fonda. Inače, fondovi se dijele na UCITS (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom) te alternativne investicijske fondove, pojasnili su iz HPB Investa.

Nadalje, unutar UCITS fondova postoje novčani, obveznički, mješoviti te dionički i posebni fondovi. Oni se, među ostalim, razlikuju i po stupnju rizičnosti: novčani fondovi smatraju se najmanje rizičnima, dok su dionički rizičniji, ali su dugoročno i isplativiji zbog potencijalno većih prinosa. Za kratkoročnija ulaganja se obično preporučuju sigurnije varijante fondova. Konkretno, dionički su uglavnom namijenjeni za investiranje na duže razdoblje i nose potencijalno natprosječne prinose vezane za dionice, ali i veći rizik. Mješoviti su prikladni za one koji žele mogućnost većeg prinosa kojeg pružaju dionice, ali uz stabilnost koju pružaju obveznice. Obveznički fondovi pak predstavljaju možda i najbližu alternativu klasičnoj štednji u bankama nudeći često nešto više prinose od kamate na depozite uz nešto veći rizik. Za novčanim se fondovima poseže kada se planira stabilnost uloga i  pristup uloženim sredstvima u skoroj budućnosti. Kod nekih vrsta fondova, poput dobrovoljnih mirovinskih (poznati treći mirovinski stup), koji su po naravi slični investicijskim fondovima, štednja je obično oročena do navršene 50. godine života. To načelno nije loše i predstavlja također lijep način štednje za budućnost, no što ako do vaše uštede morate doći prije? Onda su investicijski ipak prikladniji. I u ovom slučaju konkretni podaci pojašnjavaju sliku – prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih tržišta najveći rast imovine prošle godine ostvarili obveznički fondovi, i to veći od 110 posto, novčani 15,66 posto, mješoviti 2,35 posto, a dionički su rasli 1,29 posto.

I na kraju, kao posljednji korak prema ovom tipu ulaganja/štednje, kupnja je udjela u fondu po izboru. Odlučite li se, primjerice, za HPB Invest, na raspolaganju su vam novčani, obveznički, mješoviti i dionički fondovi. Vašim ulaganjem tada počinju upravljati iskusni eksperti – fond menadžeri koji procjenjuju stanje na financijskim tržištima i potom odlučuju koliko i u što ulagati novac koji ste im povjerili. A ako novac zatrebate hitno, udjele možete prodati u svakom trenutku.

"Vlasnik sredstava u bilo kojem fondu HPB Investa može u svakom trenutku povući dio svojih uloženih sredstava ili cjelokupni iznos. HPB Invest će na zahtjev vlasnika udjela u svakom trenutku bezuvjetno otkupiti njegove udjele. Udjeli su po zakonu unovčivi u roku od sedam dana od davanja naloga za prodaju, no u stvarnosti se isplate najčešće izvršavaju već idući radni dan nakon zahtjeva za prodaju. Treba spomenuti i dostupnost i jednostavnost ulaganja budući da udjele možete kupiti ili prodati u svim poslovnicama Hrvatske poštanske banke te većim uredima Hrvatske pošte. HPB Invest svakodnevno objavljuje cijene udjela za sve svoje fondove na svojim Internet stranicama www.hpb-invest.hr", poručuju iz tog društva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sadržaj omogućio HPB Invest