Na vidiku je potencijalno vrlo nezgodan skandal za predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera.

Naime, Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, britanski list Guardian te njemačka radio-postaja NDR došli su u posjed bilješki njemačkih diplomata koje pokazuju kako je Juncker kao luksemburški premijer opstruirao reguliranje oporezivanja multinacionalnih kompanija na europskom tlu. Radi se o sudjelovanju luksemburških predstavnika u jednom od tajnovitijih briselskih odbora, Skupini za kodeks poslovnog oporezivanja. Ta je skupina osnovana još početkom ožujka 1998. godine kako bi se izbjeglo da pod pritiskom sve moćnijih multinacionalnih kompanija dobit tih kompanija u najvećem dijelu izmakne poreznim škarama.

Opstruiranje i blokada
Bilješke njemačkih diplomata pokazuju kako su male članice – poput Luksemburga i Nizozemske – godinama iskorištavale svoje pravo glasa kako bi opstruirale pokušaje reformi koje bi spriječile utaju poreza i tako zaštitile svoje nacionalno porezno zakonodavstvo. Među prijedlozima kojima se protivio Luksemburg ističu se planovi da porezne vlasti svake države-članice šalju odredbe oporezivanja multinacionalnih kompanija na pregled te započinjanje s istragom strategija prekograničnog izbjegavanja plaćanja poreza koje su često koristile strane kompanije. Na kraju, tu je i blokiranje poboljšanja u razmjeni informacija između poreznika u EU o poreznim sporazumima postignutima s  multinacionalkama.

Bilješke koje su ugledale svjetlo dana vrlo su neugodne za čelnika Europske komisije koji je bio na čelu luksemburške vlade od 1995. do kraja 2013., a u tom je razdoblju obavljao i dužnost ministra financija te države s 560.000 stanovnika. Na sadašnjoj poziciji Juncker se snažno zalaže za veću međunarodnu suradnju poreznika u sprečavanju utaje poreza, no objavljeni dokumenti dovode u sumnju njegovu vjerodostojnost. 

Tajna gospodarskog čuda
Podsjetimo, Juncker je tijekom svojeg mandata uspio pretvoriti Luksemburg u jednu od najbogatijih država svijeta po prihodu po glavi stanovnika, zahvaljujući podružnicama svjetskih kompanija. Tajna "luksemburškog čuda" otkrivena je 2014. kada su svjetlo dana ugledale stotine tajnih sporazuma o vrlo niskim stopama poreza s kompanijama poput McDonald'sa, Amazona ili Fiata koje su u tu zemlju preusmjerile svoju dobit ostvarenu u drugim državama.

Glasnogovornik luksemburškog ministarstva financija izjavio je kako ne može komentirati postupke i stavove bivših administracija o radu u europskim tijelima. Međutim, bilješke pokazuju kako se i sadašnja vlada premijera Xaviera Bettela lani snažno protivila proširenju ovlasti Skupine za kodeks. O prijašnjim poreznim politikama Luksemburga te nejgovim pregovaračkim pozicijama nije se željela izjasniti ni Europska komisija, navodi britanski medij.