Za osnivanje zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda odlučio se i četvrti sindikat u zemlji – Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZ). Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na prošlotjednoj je sjednici odobrila Allianz ZB društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima osnivanje i upravljanje zatvorenim fondom AZ Treći horizont. Kako su pojasnili za Poslovni dnevnik iz Allianz ZB-a, riječ je o fondu kojem je pokrovitelj NSZ te prvom zatvorenom fondu kojim upravlja to društvo s članovima iz nekog sindikata. Kod ostalih šest Allianzovih fondova pokrovitelji su većinom privatne kompanije.

“Po uzoru na fondove za djelatnike javnih službi u zapadnom svijetu, koji su ujedno i među najvećim institucionalnim investitorima na tržištu, pridajemo ovom fondu izniman značaj te očekujemo daljnje razgovore i suradnju u svrhu eventualnog pridruživanja ostalih zainteresiranih srodnih sindikata ili čak i matice sindikata”, izjavio je Vedran Lučić, voditelj prodaje, marketinga i odnosa s javnošću Allianz ZB-a. Dodao je kako je fond vrlo konzervativne investicijske politike, prilagođen investicijskom okruženju kao i prosječnoj dobi članova. Predsjednik NSZ-a Vilim Ribić pojasnio je kako je on samo “amenovao” projekt osnivanja ovog fonda za kojeg drži da je “odlična ideja za članove sindikata”.

Za detalje nas je uputio na voditeljicu ekonomskog odjela Andreju Škvorc koja je istaknula da NSZ priprema osnivanje zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda nepune dvije godine. “Inicijalna ideja Sindikata uključivala je mogućnost da Vlada RH, kao poslodavac u javnim službama, participira u uplatama premija u treći mirovinski stup za svoje zaposlenike-javne službenike, međutim pregovori o modelu po kojem bi to bilo moguće i prihvatljivo za državu još su uvijek u tijeku”, kaže Škvorc. Dodala je da su s Allianz ZB društvom uspjeli ugovoriti vrlo povoljne uvjete štednje, pa tako članovi sindikata neće morati plaćati ulaznu naknadu od 1250 kuna kao što je slučaj u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima, a plaćat će i nižu upravljačku naknadu.

“Osnivanju fonda prethodila je anketa među članovima koja je pokazala da interes za ovakvom štednjom. Procjenjujemo da bi se moglo učlaniti oko 10% naših članova, a po povoljnijim uvjetima će se moći učlaniti i članovi uže obitelji 
članova. 

Sindikat će uplatiti subvenciju od 250 kuna svojim članovima koji se odluče otvoriti račun”, dodala je Škvorc. Prema njezinim riječima, trenutno su u tijeku razgovori i savjetovanja da pojedine ustanove – poput fakulteta i instituta – kao neposredni poslodavci također uplaćuju premije u treći mirovinski stup svojim zaposlenicima. “Naime, premije koje poslodavac odluči uplatiti svojim zaposlenicima do iznosa od 500 kuna mjesečno su neoporezive”, kaže Škvorc.

Imovina 743,8 milijuna kuna

Prema posljednjim podacima Hanfe za studeni, u 17 zatvorenih mirovinskih fondova za mirovinu dodatno štedi 28.767 građana. Ukupna neto imovina tih fondova iznosi 743,8 milijuna kuna. Od “sindikalnih” zatvorenih fondova postoji Cestarski fond kojim upravlja Erste te fond Hrvatskog liječničkog sindikata i Sindikata hrvatskih željezničara kojim upravlja Raiffeisen.
Liječnički sindikat ujedno je i doajen sindikalne brige o dodatnoj mirovini jer su fond osnovali još 2004. godine. Raiffeisen društvo upravlja s još četiri zatvorena fonda kojem su pokrovitelji privatni poslodavci te Hrvatsko novinarsko društvo, a poručuju kako su iznimno zadovoljni razvojem fondova kojima upravljaju.

Prosječni prinos 8,21 posto

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ako se pogledaju rezultati liječničkog i željezničarskog fonda, članovi nemaju razloga za nezadovoljstvo. Liječnički sindikat od osnivanja je ostvario prosječni godišnji prinos od 7,58 postotak je željezničarski fond ostvario prinos od 5,73 posto. Najbolji rezultat zabilježio je Cestarski sindikat s 8,05 posto prinosa. U Allianz ZB-u ističu kako su u prvih 11 mjeseci u šest zatvorenih fondova ostvarili prosječan prinos od 3,94 posto. 

“U istom razdoblju povećana je i imovina fondova za 10,98 posto na 302 milijuna kuna. Ako dodamo još i podatak da je prosječan godišnji prinos svih naših zatvorenih fondova s 30. studenim iznosio 8,21 posto, vjerujemo da možemo zaključiti da je ostvareni rezultat usprkos teškoj godini iznimno zadovoljavajući”, kaže Vedran Lučić.