Nakon što je napravila prvi korak postigavši dogovor sa sindikatima državnih službi o plaćama u 2017. i isplati božićnice, a oni se zauzvrat odrekli duga za 2016., pred Vladom je puno veći zalogaj – sindikati javnih službi. „Smatram da je postignuti dogovor vrlo dobar i kvalitetan i pokazuje duh partnerstva i Vladina poštovanja prema sindikatima. Mislim da su izmjene i dopune sporazuma o osnovici u državnim službama vrlo kvalitetne i da će biti korisne u dizanju stupnja povjerenja, a isto tako i poticaj za daljnje razgovore sa sindikatima javnih službi“, naglasio je premijer Andrej Plenković uoči sjednice Vlade.

Kalkulacije pokazuju da će rast plaća državnim službenicima po dinamici 2+2+2 (uvećane osnovice dva posto od siječnja, travnja te studenog) masu plaća povećati za oko tri posto, odnosno proračun stajati oko 250 milijuna kuna. Pristanu li sindikati javnih službi na isti takav deal, dakle samo za povećanje u 2017., masa plaća za javni sektor koja sada na godišnjoj razini doseže 30-ak milijardi kuna skočila bi dodatnih milijardu kuna.

Gdje će se namaknuti sredstva koja nisu predviđena u proračunu za 2017. u Vladi zasad ne otkrivaju, no ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je rekao da je proračunom za 2017. predviđeno oko 700 milijuna kuna za povećanje plaća za zaposlene te da će se božićnice namaknuti preraspodjelama unutar ministarstava. “Čak i da sindikati javnih službi pristanu na isti sporazum, na poziciji plaća neće biti dostatnih sredstava. Manjak je teško utvrditi egzaktno, ali će on biti između 400 i 500 milijuna kuna”, kaže ekonomist Željko Lovrinčević dodajući da to otvara put prema rebalansu. Otvoreno pitanje je što sa 1,4 milijarde kuna duga iz 2016. čije su se dvije trećine bili spremni odreći i pristati na isplatu 500 milijuna, ali uz dogovor o konvergenciji s plaćama u privatnom sektoru na što nije pristala Vlada. Ne postigne li se dogovor prije nove godine, što sasvim izgledno, plaće u javnim i državnim službama od siječnja obračunavat će se po dvije osnovice, a to bi bio pravni presedan i kršenje međunarodnih konvencija jer se radi o radu za istog poslodavca.

Tada bi odnosi mogli skrenuti u smjeru novih ekscesa jer bi sindikati zadržali pravo na tužbe za zaostatke iz 2016., ali i za konvergenciju, koje mogu aktivirati već od 26, siječnja.