Ovo je daleko najteža godina za zagrebački Viadukt u zadnjih deset godina, ali je kraj godine donio promjenu u trendu tako da u 2017. ulazimo s više ugovorenih poslova nego prije godinu dana.

Evidentne su naznake oporavka tržišta i najteža vremena su iza nas, poručuje predsjednik Uprave Viadukta Joško Mikulić.  Kako doznajemo, u konkretnom slučaju posrijedi je više od milijardu kuna tzv. prijelaznih ugovora za 2017., s time da glavnina tek slijedi u zimskim mjesecima, pa bi navedena svota kroz siječanj i veljaču trebala biti udvostručena. Novi poslovi procjenjuju se, naime, na još milijardu kuna.  "Diverzificirali smo poslovanje te pored niskogradnje i infrastrukturnih javnih projekata ulazimo u energetiku, turizam i visokogradnju, odnosno u građevinske projekte s pretežitim dijelom investicijskih aktivnosti na privatnim investitorima", otkriva Mikulić.  

Riječ je o atraktivnim turističkim resortima od pet zvjezdica koje će Viadukt do godine graditi na Jadranu, ali i u kontinentalnoj Hrvatskoj u području zdravstvenog turizma, kao i o vrijednim poslovno-stambenim projektima. Ulazak naše najveće građevinske kompanije s 1700 radnika u visokogradnju donijet će konkurenciju Kamgradu i Tehnici koji u tom segmentu tradicionalno drže primat. Letvica je i u planu za zaposlenost, kao i kod prihoda, visoko postavljena. Mikulić najavljuje rast zapošljavanja i Viadukt će kaže brzo imati više od 2000 radnika, što je blizu zlatnih godina kad je imao dvije i pol tisuće radnika, no ne otkriva kako, s obzirom na našu boljku kroničnog manjka radnika u mnogim gospodarskim granama.

Također, mnogo očekuje i od velikih međunarodnih poslova, primarno riječ je o tržištima Irana i Iraka te Kamerunu, a u regiji to je Srbija, gdje Viadukt očekuje prve odgovore zbog visoke faze pregovora. Poslovi se tiču stanogradnje, izgradnje zračnih luka i industrijskih postrojenja, a na čekanju je više stotina milijuna eura, no rezultat će biti poznat u prvom polugodištu, kaže Mikulić. Sumirajući poslovanje u 2016. nakon nova dva dobivena posla (rekonstrukcija na Bina-Istri i brana za Hrvatske vode ukupne vrijednosti više od 120 mil. kuna), kaže da je krivac dugotrajno smanjenje investicijskih aktivnosti, a potom je politička okolnost pada Vlade.

S time je vezana paraliza sustava donošenja odluka u javnim poduzećima što im je skresalo ukupni prihod za oko 200 milijuna kuna, a poslovi se tiču prometne infrastrukture i vodnog gospodarstva koji se u najvećoj mjeri financiraju iz EU fondova. Primjerice, Viadukt je trenutno u procesu natječaja samo kod Hrvatskih voda za projekte ukupne vrijednosti milijardu i 60 milijuna kuna, ali više od godinu dana se ne donose odluke po tim natječajima.