Novac iz EU fondova može tvrtkama uvelike povećati održivost projekata no, isto tako, radi se o dugotrajnom i složenom procesu u kojem se mnogi poduzetnici izgube. Upozoreno je na to tijekom panel rasprave "EU fondovi iz perspektive lokalne samouprave". Ariana Vela, konzultantica za EU fondove, ističe da jedinice lokalne samouprave mogu aplicirati za EU novac čak i za novac za pripremu velikih, uglavnom infrastrukturnih i vodnih, projekata, a i za edukaciju svojih kadrova.

Problem je što imamo veliku razliku u financijskim kapacitetima JLS-a. "Možemo se zavaravati da su EU fondovi namijenjeni svima, ali realnost pokazuje da nije tako", ističe Vela. Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova EU,  ističe da iako su uglavnom svjesni problema, u provedbi se događaju komplikacije koje otežavaju pristup EU novcu, jer su procedure kompleksne. "Svi kvalitetni projekti, ako je sve ispoštovano, uvijek će proći bez obzira da li JLS ima novca ili nema", kaže Jelić. Dodaje da je problem što je EU poprilično nepovjerljiva prema novim članicama EU-a te želi biti uključena u sve detalje u procesu povlačenja EU sredstava, a zemlje poput Hrvatske su same sve dodatno zakomplicirale, a što sve dovodi do usporavanja projekata.

Stiven Toš, direktor tvrtke Bomark Pak, ističe da su oni dosad uspješno aplicirali na tri EU projekta, od kojih su dva završena, a jedan je u tijeku. "Optimistični smo i sve vlade su nam pokušale pomoći, kao i lokalna i regionalna samouprava. Problem je administracija, ali ona se iz godine u godinu poboljšava. Neku investiciju bismo mogli završiti za godinu dana, ali zbog složene EU proceduru sve traje dvije godine ili čak i duže", ističe Toš. Dodaje da nijedan konzultant ne može pomoći ako sami ne znate što zapravo želite i kako to realizirati. Josip Barulek, direktor tvrtke Gastrocom ističe da EU novac uvelike pomaže održivosti projekata.

"Nije svejedno da li vam novac za investiciju osigurava poslovna banka ili EU s 40 posto. To uvelike utječe na održivost i profitabilnost. Ima situacija da vam je jedno stanje kada radite projekt, a onda država promijeni pravila igre i porez, kao konkretno dizanje PDV-a na ugostiteljstvo, koja vas bacaju unazad", upozorava. Miljenko Ernoić, direktor Razvojne agencije Sjever, kaže da se oni najčešće moraju prilagođavati regulativi koju je donio netko drugi, država ili EU. "Aplicirali smo s 400 projekta, 120 smo i odradili. Činjenica je da su projekti dugotrajni i komplicirani. Stoga je važno imati uhodan tim, koji može sve to koordinirati i sinkronizirati s ljudima na terenu", navodi Ernoić. Dodaje da je nužno da i tvrtke koje apliciraju za EU novac imaju "časnika za vezu" koji je uvijek dostupan. 

'Pitanje je koliko EU novca možemo povući'

Ariana Vela, konzultantica za EU fondove, održala je prezentaciju "Priprema projekta financiranja iz fondova EU". Pojašnjava da su pozivi i natječaji EU-a produkt strateškog promišljanja što Unija želi razvijati u narednom razdoblju. Sve su članice trebale uskladiti strateške dokumente koji bi omogućili alokaciju tih sredstava. "Hrvatska ima 30-ak strateških dokumenata, no operativni programi su malo zaštekali. U institucionalnom dijelu na povlačenju EU sredstava radi 30-ak raznih tijela koja se moraju uskladiti. Alokacija za Hrvatsku 2014.-2020. je 10,6 mlrd., no pitanje je koliko imamo razvijene kapacitete da to povučemo. Baze projekata u gradovima su uglavnom iscjepkane. Sve to ne daje konkretne rezultate. Mnoge studije izvodljivosti su nerealne, s njima je teško nešto realizirati. Problem je i puno konzultanata na tržištu bez dovoljno iskustva i referenci, koji zakompliciraju projekt. A brojke i rokovi se moraju ispoštovati jer u suprotnom slijede financijske korekcije koje mogu biti neugodne po korisnike", kaže Vela. 

'Dosad je JLS-ima oduzeto ukupno 2,4 milijarde kuna'

Varaždin Lokalna samouprava rashodima prati prihode te, usprkos stalnim poreznim izmjenama i smanjivanju sredstava, uvijek pazi da ne generira deficit, kazao je Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova u prezentaciji Učinci porezne reforme na razvojne kapacitete gradova: "U praksi je svake dvije godine porezna reforma koja prosječno uzme gradovima i općinama 100 mil. eura godišnje. Procjene su da je dosad JLS-ima tako uzeto 2,4 mlrd. kuna. To stvara veliki pritisak i smanjuje mogućnost da se ulaže u poduzetništvo. U ovom razdoblju počelo se bolje gospodariti imovinom kako bi se umanjio gubitak sredstava od poreza. Lokalna uprava se sve teže nosi s mogućnosti da pruža usluge koje su uobičajene u gradovima i općinama u EU. Očekuje se da će zbog novih izmjena zakona JLS izgubiti još 1,4 mil. kuna godišnje. Zakon o izvršenju državnog proračuna bi trebao omogućiti kompenzacijske mjere lokalnim vlastima, a prema prijedlogu se radi o 1,35 milijardi kuna što bi moglo stabilizirati sustav". Dodaje da kompenzacijske mjere nisu predviđene jedino za porez na tvrtku koja će JLS uzeti 120 milijuna kuna godišnje. Od 2018. Dolazi Jednostavni porez na nekretnine koji će objediniti nekoliko poreza poput komunalne naknade, poreza na kuće za odmor i spomeničku rentu. Porezno opterećenje bi trebalo biti uglavnom na postojećoj razini, a JLS bi se trebale odteretiti od nekih djelatnosti.