Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, usmjerena na pružanje emocionalne, psihosocijalne i pravne podrške svima koji su pretrpjeli neki oblik nasilja, kaznenog djela ili prekršaja ili im svjedočili, raspisala je početkom studenog natječaj za volontere u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja u Zagrebu. Udruga volontere traži primarno među studentima psihologije, prava i srodnih usmjerenja, no dobrodošli su i svi drugi koji su željni pomoći i time steći dodatne stručne kompetencije važne za daljnje školovanje i karijeru. 

"Budući da danas mlade osobe teško dolaze do prilike za zaposlenje zbog nedostatka radnog iskustva, volontiranje im iznimno pomaže pri traženju prvog posla zbog toga što volontiranjem stječu pravo na Potvrdu o kompetencijama stečenim volontiranjem, koju poslodavci prepoznaju kao radno iskustvo. Volonterskim angažmanom razvijaju radne navike, dobivaju uvid u funkcioniranje organizacija i načine primjene formalno stečenog znanja u praktičnim situacijama, a ujedno razvijaju brojna poznanstva i imaju priliku usavršavati svoja znanja i vještine", objašnjava Ana Šeničnjak, koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja. Kako kaže Šeničnjak, osim Potvrde o kompetencijama stečenim volontiranjem, volonteri dobivaju i preporuku za zaposlenje. Na telefonskom broju 116 006 studenti-volonteri već više od tri godine uz pomoć stručnih mentora savjetuju i ohrabruju žrtve, svjedoke i članove njihovih obitelji, a do danas je zaprimljeno više od 4000 poziva, najčešće vezano uz kaznena djela nanošenja teške tjelesne ozljede, prijetnje, krađe te obiteljskog nasilja.

Učenje iz iskustva
Šeničnjak kaže da obveze volontera u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja podrazumijevaju angažman od najmanje četiri sata tjedno, ispunjavanje zaduženja savjesno i na vrijeme, redovito rješavanje vježbi te poštivanje anonimnosti pozivatelja. Volonterski sati upisuju se u volontersku knjižicu, a za one najbolje postoji i mogućnost dodatnog angažmana kroz preuzimanje mentorstva ili napredovanje do položaja zamjenskog koordinatora ili koordinatora. Obuka koju prolaze prije početka rada obuhvaća upoznavanje s pravnom terminologijom, Kaznenim zakonom, Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, kao i savladavanje tehnika aktivnog slušanja, specifičnosti telefonskog savjetovanja i razgovora s posebnim kategorijama pozivatelja.

"Neizmjerno je bitno što ranije prepoznati važnost interdisciplinarnosti te poticati mlade na učenje o drugim strukama i načinima primjene različitih metoda, alata i izvora znanja. Nacionalni pozivni centar uči mlade o važnostima ispreplitanja pravne struke i psihologije u radu sa žrtvama i svjedocima, čime oni stječu bogato iskustvo i vještinu prilagodbe za kasnije zaposlenje", poručuje Šeničnjak. Šeničnjak ističe kako volonteri puno uče iz iskustava i primjera, a prolaze i simulacije razgovora i telefonskih poziva. Najviše ih je, čak 71 posto, mladih u dobi između 20 i 30 godina, a zajedno su od srpnja 2013. godine do danas odradili gotovo 22.500 volonterskih sati. Šeničnjak ističe da su sve osobe koje su bile zaposlene u Udruzi za podršku žrtvama i svjedocima započele svoj rad u civilnom sektoru kroz volonterski angažman što znači da je puno lakše napredovati u civilnom sektoru, kao i biti sigurnim da će inovativnost i kreativnost biti prepoznata od organizatora volontiranja.

"Također važno je istaknuti da brojni mladi prvo zaposlenje ostvare kod organizatora volontiranja ili u suradničkim organizacijama civilnog društva. Volontiranje u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja zahtijeva četiri sata volontiranja tjedno, a sam intenzitet volontiranja i dalje ostavlja prostora za relaksaciju i učenje, uz ispunjavanje volonterskih obveza. U vrijeme ispitnih rokova, aktivnog traženja posla ili zaposlenja, mi kao organizatori volontiranja izlazimo volonterima ususret i nastojimo im olakšati svakodnevne obveze smanjenjem udjela volonterskog angažmana u to vrijeme˝, poručuje Šeničnjak. 

Razvijanje vještina
U 2013. godini, kada je priča startala. aktivno je bilo 42 volontera, a već godinu kasnije 82 volontera. U 2015. godini bilo ih je 79, a ove godine ih je 50. Svake godine imaju dvije regrutacije volontera i u najvećem je broju riječ o studentima, a volonteri se uglavnom zadržavaju godinu dana i više u pa se ponekad radi o tome da osobe krenu volontirati kao studenti, a nastave i kad završe fakultetsko obrazovanje. Osim volontiranja, studenti se mogu uključiti u razne promotivne kampanje osvještavanja javnosti o pitanjima od društvene važnosti kroz podržavanje putem društvenih mreža, članstvo u organizacijama civilnog društva ili poticanje promjene u svojoj užoj okolini i lokalnim sredinama.

"Studenti se mogu aktivirati i kroz posjećivanje brojnih tribina, predavanja, konferencija, kampanja, prosvjeda i sličnih akcija koje često organiziraju organizacije civilnog društva. Od neizmjerne je važnosti poticati mlade da, osim formalnog stjecanja obrazovanja, prošire vidike i na neformalna stjecanja raznih vještina (osobito tzv. soft skills) i znanja. Umrežavanjem s drugim studentima i predstavnicima institucija i organizacija civilnog društva potiče se stvaranje aktivnijeg građanstva koje je informirano o svojim pravima, otvoreno i nediskriminatorno te doprinosi demokratizaciji i razvoju kvalitete zaštite ljudskih prava, na lokalnoj i nacionalnoj razini", zaključuje Šeničnjak.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost