Politička neizvjesnost s obje strane Atlantika izaziva rizike po financijsku stabilnost eurozone, upozorili su iz Europske središnje banke (ECB) u najnovijem izvješću o financijskoj stabilnosti, čije su poruke prenijele svjetske agencije. Veća politička neizvjesnost mogla bi dovesti do toga da programi vlada budu više fokusirani na domaće gospodarstvo, nepoticajni za rast aktivnosti, što bi zauzvrat moglo odgoditi nužno potrebne fiskalne i strukturne reforme, navodi se u polugodišnjem izvješću ECB-a o financijskoj stabilnosti.

Nagovještaj pada burze
Britanska referendumska odluka o izlasku zemlje iz Europske unije i američki predsjednički izbori izazvali su povećanje ECB-ova, kako ga nazivaju, "ukupnog pokazatelja sistemskih pritisaka". U izvješću ECB-a navodi se da bi 19 zemalja koje koriste zajedničku valutu euro moglo biti pogođeno trgovinskim ratovima, većom inflacijom i rastom kamatnih stopa u SAD-u. Prema negativnom scenariju, kažu u ECB-u, to bi moglo potaknuti dužničku krizu koja je eurozonu bila pogodila 2009. godine.  Upozorili su također da bi neka tržišta dionica mogla biti suočena s oštrim padom cijena dionica.

"Pokazatelji valuacije u nekim su regijama na razinama koje su u prošlosti nagovještavale neminovne, velike korekcije", istaknuli su u ECB-u. Također su iskazali zabrinutost u vezi političkih neizvjesnosti unutar eurozone, s obzirom na predstojeći referendum u Italiji početkom prosinca koji bi mogao dovesti do pada vlade premijera Mattea Renzija te izbore u Francuskoj i Njemačkoj koji se održavaju iduće godine. Osvrnuvši se na stanje u bankarskom sektoru, u ECB-ovu se izvješću navodi kako je on i dalje opterećen visokom razinom loših zajmova, visokim operativnim troškovima i prekomjernim kapacitetima. Međutim, dodaju i da je financijski sustav eurozone pokazao otpornost u uvjetima opetovanih valova tržišnih previranja tijekom proteklih šest mjeseci.

Poticaji idu dalje
Po riječima potpredsjednika ECB-a Vitora Constancia, ECB je zadržao postojeće projekcije za gospodarstvo, kojima je prema neutralnom scenariju predviđen slab, ali kontinuiran rast aktivnosti u idućim godinama, pokazalo je najnovije izvješće. Europska monetarna vlast već godinama ubrizgava novac u europski financijski sustav u iznosima koji su nezabilježni u europskoj povijesti kako bi ojačala rast europskog gospodarstva.

Na zasjedanju 8. prosinca ECB bi trebao odlučiti hoće li i nakon ožujka sljedeće godine nastaviti s programom otkupa imovine vrijednog 1,7 bilijuna eura. Podsjetimo, prilikom predstavljanja programa predsdjednik te institucije Mario Draghi kazao je da će poticaji trajati do ožujka 2017. godine. Sudeći prema izjavama članova Vijeća guvernera, u ECB-u ne razmišljaju o njegovu smanjenju. Kako je u petak izjavio grčki član Vijeća Yannis Stournaras, još je dalek put do dostizanja ECB-ovih ciljeva o stopi inflacije od dva posto, pa je "prerano govoriti" o stupnjevitom smanjenju poticaja, prenosi Bloomberg. "ECB zauzima dugoročni stav, morate mu vjerovati", dodao je guvernerg grčke središnje banke.