Hrvatski izvoznici očekuju od Vlade Andreja Plenkovića da što prije HBOR ojača dokapitalizacijom od  milijardu eura.

"HBOR treba osnažiti vlastitim sredstvima kako ne bi bio samo korisnik sredstava EU fondova, nego da bi i vlastita sredstva po vlastiom nahođenju, plasirao u razvoj, a ne prema onome što se odobrava u EU", istaknuo je predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago na jučerašnjem poslovnom skupu izvoznika o hrvatskoj ekonomskoj politici, poreznoj reformi i očekivanjima u  2017. Načelno, ministar financija Zdravko Marić razumije inicijativu izvoznika i svjestan je potrebe za snaženjem naše razvojne banke, no, ističe, postupno i u okviru proračunskih mogućnosti. Bivši ministar financija Boris Lalovac koji je sudjelovao na skupu podsjetio je kako je za mandata Vlade u kojoj je bio član provedena jedna dokapitalizacija HBOR-a, no planirano daljnje kapitalno jačanje zaustavila je Europska komisija, koja bi zbog regulative taj postupak uključila u deficit.

To, pak, po Lalovcu ne znači i da od toga treba odustati, pa sugerira aktivnije lobiranje u Bruxellesu kako bi se postiglo taj cilj. Hrvatski su izvoznici od Marića željeli  dobiti i uvjerenje kako se efekti skore porezne reforme neće dominantno preliti u uvoz, nego da će osnažiti konkurentnost izvozno orijentiranih  gospodarstvenika. Poziciju gospodarstva strukturno se ne može promijeniti jednom poreznom reformom, nego je potreban niz daljnjih koraka. Među ostalim Marić najavljuje kako će uskoro Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta na čijem je čelu Martina Dalić izaći s paketom mjera za administrativno rasterećenje gospodarstva, čime će se dodatno, uz njegove porezne mjere, dati vjetra u leđa gospodarstenicima.

"Protekcionizam je ponovno u modi", konstatirala je profesorica Ekonomskog fakulteta Zagreb Marijana Ivanov, sugerirajući Vladi da razmotri i različite modele koje u drugim zemljama EU koriste kako bi smanjili troškove svojim izvoznicima i očuvali zaposlenost. U Hrvatskoj je dodatan problem, upozorio je Bago, to što se sustavno ne štiti domaće tržište. Pri tome Bago ističe kako ne misli samo na kontrolu kvalitete proizvoda, nego i na problem dampinških cijena. Takve poslove u svojoj ingerenciji nema ni Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, pa Bago predlaže Vladi da institucionalno osigura to osjetljivo područje za izvoznike i domaće proizvođače. Problematiku tečaja i nekoordiniranost monetarne i fiskalne politike u Hrvatskoj izvoznici i dalje izdvajaju kao jedan od ključnih problema svoje konkurentnosti.

No, viceguverner Vedran Šošić odgovorio im je procjenom kako ćemo kroz nekoliko mjeseci ući u zonu pozitivne inflacije i žaliti za vremenima kada su cijene padale. Iznio je i podatake o cijenama plaća u Kini, koje su na razini od 5 tisuća kuna i godišnje rastu po stopi od 10 posto. "Za dvije do tri godine plaće u Kini prestići će naše. Želimo li se boriti protiv Kineza niskim plaćama?", zapitao je Šošić, na što je Bago uzvratio kako je "evidentno da ljudi iz HNB-a i gospodarstva ne žive u istoj državi. Naknadno je Bago novinarima kazao kako je to bilo figurativno rečeno, no ostao je pri stavu kako su gospodarstvenici ti koji pokreću rast i kako očekuju da ih se čuje, te da Vlada koordinira monetarnu i fiskalnu politiku.