Telekomunikacijske i informatičke tvrtke strahuje da će iduće godine njihov pojedinačno najveći kupac, država, dodatno smanjiti ulaganja u ICT.

Štoviše, pribojavaju se da za niz gorućih projekata neće biti predviđena sredstva u proračunu za 2017. U srijedu je HUP-ov ICT ogranak objavio da se bliži rasprava o proračunu, a industrija još uvijek ne zna tko će im sa strane Vlade biti sugovornik kao ni tko će voditi novoosnovani Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva na koji se klade da će imati ključnu ulogu u daljnjoj informatizaciji države i gospodarstva. Adrian Ježina, predsjednik HUP ICT-a i član Uprave Vipneta kaže da udruga zato apelira na vladu da već u ovoj proračunskoj godini počne rješavati probleme ICT industrije.

"Ono što u nekim područjima nova Vlada čini je korak u pravom smjeru, a sad imamo stabilnu Vladu, ali kad pogledamo ukupan razvoj situacije onda HUP ICT ne vidi da se u 2017. godini planiraju bilo kakva sredstva za neke od važnih tema za industriju i bojimo se da će se izgubiti još godina dana", kaže Ježina.  Država, prema neslužbenim procjenama, generira oko 40 posto potražnje na domaćem IT tržištu čija je vrijednost, prema procjeni agencije IDC Adriatics, veća od milijardu dolara. Ježina dodaje da je problem za ICT industriju još veći, jer nisu potekla ni sredstva iz EU fondova namijenjena IT industriji kao ni ona namijenjena razvoju širokopojasnog interneta.

Predsjednik HUP ICT-a naglasio je da je Hrvatska jedina članica EU koja do sada nije ni počela povlačiti ta sredstva.  Boris Drilo, član izvršnog odbora HUP ICT-a i član Uprave HT-a za tehniku kaže da Hrvatska u EU fondovima za IT i brzi internet ima na raspolaganju 200 milijuna eura. Dodaje da je HUP ICT Vladi na raspolaganje stavio svoje stručnjake za EU fondove kako bi uzbrzali taj proces.

"Predlažemo Vladi da odmah aktivira ta sredstva, ali i očekujemo da će se ona povećati", kaže Drilo. Adrian Ježina dodaje da HUP ICT očekuje da Vlada prepozna pet prioritetnih ciljeva koji bi pomogli razvoju ICT industrije. "Treba nam poreza reforma da nam cijenu rada stručnjaka učini konkurentnijom, zatim usvajanje Strategije e-Hrvatska 2020 da možemo povući sredstva iz EU fondova, usvajanje zakona o javnoj nabavi, fleksibilnije kvote za zapošljavanje stručnjaka izvana i da se u Strategiji pametne specijalizacije ICT iz horizontalne pretvori u vertikalnu industriju da bi naša industrija mogla do boljih prilika u EU fondovima", zaključuje Ježina.