Prilikom potpisivanja zahtjeva za referendum hrvatski građani od ožujka iduće godine uz ime, prezime i potpis više neće morati navoditi jedinstveni matični broj građana (JMBG), jer je Ustavni sud ukinuo tu zakonsku obvezu zaključivši da nije u skladu s ustavnim jamstvom zaštite osobnih podataka.

Iz 13-znamenkastog JMBG-a, koji je prije uvođenja OIB-a bio jedina numerička identifikacijska oznaka hrvatskih državljana, mogu se doznati osobni podaci poput datuma rođenja i spola, a izmjenu sporne odredbe još je 2008. zatražio predlagatelj iz Zagreba.

Naveo je kako je za JMBG još 2002. odlučeno da će, upravo zbog zaštite podataka, biti uklonjen s osobnih iskaznica kao i da je Ustavom zajamčeno pravo građana na sigurnost i tajnost osobnih podataka uređeno Zakonom o zaštiti osobnih podataka koji je na snazi od 2003.

O zahtjevu su se, prije odluke Ustavnog suda, očitovala i ministarstva pravosuđa i financija koja su podsjetila da je upravo zbog zaštite prepoznatljivih osobnih podatkaka kao što su datum rođenja, područje rođenja i spol zamijenjen osobnim identifikacijskim brojem (OIB).

Ustavni sud u konačnici je zaključio da s "punom primjenom OIB-a od 1. siječnja 2011. više ne postoji opravdan razlog za daljnju upotrebu jedinstvenog matičnog broja građana prilikom izjašnjavanja građana o potrebi raspisivanja referenduma".

Iako je odluka objavljena u Narodnim novinama u studenome JMBG na zahtjevima za raspisivanje referenduma neće biti potrebno navoditi od 31. ožujka 2017. kako ne bi došlo do "zakonske praznine", zaključio je Ustavni sud, obvezavši Sabor da do tog datuma uskladiti zakonska rješenja "s pravnim stajalištima izraženima u toj odluci".