Iako štednja uporno raste, građani štede manje nego prije nekoliko godina, pokazuju istraživanja banaka objavljena u četvrtak. Hrvati mjesečno u prosjeku izdvajaju u štednju 432 kune, 20 kuna manje nego lani, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.

Nešto više od 20 posto ispitanika izjasnilo se da su općenito u posljednje dvije, tri godine uštedjeli manje, a uzroci su različiti. Prvenstveno navode povećane troškove života uz nepromijenjene prihode (27 posto), zatim gubitak posla (20 posto), a potom i smanjene prihode kućanstva (15 posto). No, kada se usporedimo sa zemljama srednje i istočne Europe, u Hrvatskoj se najmanji broj građana izjasnio da štedi manje nego prije. Naime, gotovo svaki drugi štediša u Rumunjskoj, odnosno svaki treći u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Srbiji štedi manje nego prije dvije, tri godine. Među razlozima za takvu situaciju najviše se ističu povećani troškovi života uz nepromijenjene prihode i to posebno u Mađarskoj (60 posto), Rumunjskoj (44 posto) i Srbiji (44 posto).

I dok Ersteovo istraživanje kazuje da građani štede manje, istraživanje Zagrebačke banke je pokazalo da je procijenjena financijska imovina hrvatskih građana na kraju kolovoza iznosila je 371,5 milijardi kuna, oko 17 milijardi više nego u isto vrijeme prošle godine. U usporedbi s krajem posljednje pretkrizne godine (2007.), financijska imovina građana povećana je nominalno za gotovo 99 milijardi kuna, odnosno za preko 36 posto. Osim toga, 2007. je štednja predstavljala 84,6 posto BDP-a, dok u ovoj godini premašuje njegovu procijenjenu vrijednost za 8,7 posto.

Tako veliko povećanje u odnosu na BDP posljedica je stagnacije gospodarstva i značajnog povećanja sklonosti štednji u neizvjesnim vremenima, ali i činjenice da je došlo do značajnog povećanja obvezne štednje građana u mirovinskim fondovima, za preko 58 milijardi kuna, pojašnjavaju u Zabi. U Zabi su uočili trend povećanja kunske štednje u odnosu na deviznu. Naime, od 30,4 milijardi kuna koliko su od 2010. naovamo povećani depoziti, 18 milijardi kuna je uloženo u kunske depozite. U Ersteu uočavaju da se u usporedbi s prošlom godinom, smanjio postotak ispitanika koji drže novac kod kuće ili u sefu, sa 17 na 12 posto.